Postoje mikrovaskularne i makrovaskularne komplikacije. Mikrovaskularne komplikacije pogađaju male krvne žile i manifestiraju se na očima, bubrezima i perifernim živcima. Makrovaskularne komplikacije zahvaćaju velike krvne žile srca, mozga i okrajina. Nisu specifične za šećernu bolest, ali se u dijabetičkih bolesnika javljaju osam puta češće u odnosu na nedijabetičku populaciju te od njihovih posljedica umire više od 80 posto dijabetičkih bolesnika. Uzrokuju cerebrovaskularnu, koronarnu i perifernu vaskularnu bolest, koje se manifestiraju moždanim udarom, srčanim udarom, zatajenjem srca, aritmijama i perifernom vaskularnom bolešću. U dijabetičkih bolesnika uslijed autonomne neuropatije česti su tzv. nijemi infarkti, kod kojih izostaju tipični simptomi zbog kojih se bolesnici inače javljaju u hitnu službu. Dijabetička kardiomiopatija poseban je entitet oštećene funkcije miokarda bez ishemijske, valvularne ili hipertenzivne srčane bolesti, a glavne patohistološke pro
mjene nastaju na razini mikrocirkulacije. Funkcionalne promjene srca prvo se manifestiraju oštećenom dijastoličkom relaksacijom lijevog ventrikula (LV), njegovim poremećenim punjenjem, smanjenom koronarnom pričuvom u opterećenju i smanjenom istisnom frakcijom u opterećenju.
