Odnedavno se naš trogodišnji sin učestalo budi noću i vrišti, ne možemo ga umiriti. To se događa gotovo svaku noć, a ponekad i dva do tri puta na noć. Naša doktorica nam je rekla da se radi o noćnim strahovima i da će to proći. Mi smo već sluđeni od nespavanja i brige. Postoji li ipak neki način da se pomogne djetetu, a i nama?
- Ivan i Renata L., Pula
Odgovara prim. dr. sc. Ljiljana Popović Miočinović, neuropedijatar
Poremećaj spavanja kod vašeg sina po učestalosti je atipičan i u takvim slučajevima preporučuje se snimanje EEG-a (elektroencefalografija) u spavanju da bi se točno utvrdilo radi li se o noćnim strahovima ili nekim drugim napadajima. Može se učiniti i cjelonoćni video-EEG ili videopolisomnografija. Nakon točno postavljene dijagnoze kod noćnih strahova potrebna je dobra higijena spavanja, odlazak na spavanje u određeno vrijeme, kao i duljina spavanja primjerena dobi djeteta te izbjegavanje vanjskih čimbenika koji mogu provocirati napadaj: stresna događanja tijekom dana, buka, svjetlo, korištenje mobitela u sobi za spavanje.
Kod učestalih strahova koji značajno ometaju kvalitetu dnevnog funkcioniranja djeteta i obitelji mogu se uvesti tzv. planirana buđenja, 10-15 minuta prije vremena kada dijete obično ima napadaj straha. Danas su dostupni vibrirajući uređaji koji se postavljaju ispod djetetova madraca i spajaju na pametne telefone roditelja kako bi se aktivirali u zadano vrijeme, što rezultira planiranim buđenjem. Psihoterapija u dječjoj dobi ima ograničenu učinkovitost. Lijekove kod noćnih strahova propisuje samo liječnik, primjerice klonazepam može utjecati na duboke faze sna, čime se sprečava uzrok napadaja straha, a to je djelomično razbuđivanje. Nekoj djeci može pomoći melatonin i 5-hidroksitriptofan (5HTP).