Tko ih ne voli jesti? Vjerojatno su najpopularnije voće, slatke, praktične za međuobrok, a sigurno ste čuli i da su pune kalija važnog za zdravlje srca. Uz to, bogate su vlaknima pa usporavaju probavu i produljuju osjećaj sitosti. To su, naravno, banane, a nova otkrića o njihovim dobrobitima mogla bi vas navesti da još radije pijete smoothie s bananama kao glavnim sastojkom.
Istraživanja su već dokazala koliko su sastav i uravnoteženost našeg crijevnog mikrobioma - bakterija koje žive u našim crijevima - važni za zdravlje, a za tu su ravnotežu presudni probiotici, dobre bakterije koje možemo dobiti iz fermentirane hrane i dodataka prehrani. No, ne možemo stalno jesti fermentiranu hranu, a uz to i probiotici trebaju nešto prigristi. Tu na scenu stupaju banane.
One su, naime, vrlo bogate topivim prehrambenim vlaknima, koje ubrajamo u prebiotike, a prebiotici su najbolja hrana za probiotike, odnosno dobre bakterije u našim crijevima. Zahvaljujući njima probiotici mogu povoljno djelovati na našu probavu i na regulaciju imunosnog sustava.
Zašto je ravnoteža važna
Ostanu li bez prebiotika, dobre će bakterije početi umirati i u crijevima će doći do bakterijske neravnoteže - crijevne disbioze - koja može pridonijeti razvoju mnogih ozbiljnih bolesti, kao što su upalne bolesti crijeva, debljina, dijabetes, pa i rak. Do toga može doći zato što bez dovoljno dobrih bakterija stradavaju stanice u cijelom probavnom sustavu, što može pokrenuti neželjenu reakciju imunološkog sustava, a to pak uzrokuje kroničnu upalu koja nije izazvana infekcijom, nego napadima imunosnog sustava na nešto što mu i nije prijetnja, kako objašnjava dijetetičarka Sally Twellman iz zdravstvenog centra Heading Health u Austinu. U ovom slučaju to su stanice probavnog sustava. Namirnice bogate prebioticima, poput banana, mogu pomoći da do toga uopće i ne dođe.
Crijeva i mozak
Sve je više dokaza za to da crijevni mikrobiom utječe i na mentalno zdravlje te da mozak i crijeva komuniciraju dvosmjerno. Znanstvenici sugeriraju da promjene u mikrobiomu mogu promijeniti komunikaciju crijeva s mozgom, odnosno prijenos informacija među njima. Kako je objavljeno u publikaciji Clinics and Practice, u tome ulogu može imati upala izazvana crijevnom disbiozom koju istraživanja sve više povezuju s mentalnim stanjima kao što su anksioznost i depresija. Prema tome, održavanje ravnoteže među bakterijama u crijevima može pogodovati mentalnom i ukupnom zdravlju.
No, napominje Emily Clairmont, dijetetičarka Medicinskog centra Sveučilišta u Vermontu, ovo sliči pitanju o kokoši i jajetu. „Još nemamo odgovor na pitanje što je bilo prije: stres ili upala u crijevima. Možda su promjene mikrobioma dovele do promjena u neuronskim putovima i time do osjećaja stresa, ili je možda iskustvo stresa dovelo do promjena u crijevnom mikrobiomu?”
Suzbijaju nadutost
Ublažavanjem upale, topiva prebiotička vlakna mogu pomoći i u ublažavanju zatvora, uobičajenog krivca za neugodnu nadutost. Pored toga, visoke razine kalija u banani imaju diuretski učinak, tj. pomažu bubrezima da izbace višak vode i soli iz tijela.
- Taj učinak nadilazi estetski, budući da kalij pomaže bubrezima i u održavanjupoželjne razine krvnog tlaka - kaže Sally Twellman. To je zato što višak vode i soli u našem tijelu, koji se može nakupljati kada bubrezi ne rade najbolje, opterećuje stijenke arterija. S vremenom taj višak može utjecati na njihovo zadebljanje i sužavanje, čime se podiže krvni tlak i rizik od srčanih bolesti.
Što još vole jesti crijevne bakterije?
Osim u bananama, prebiotici su prirodno prisutni u mnogim vrstama povrća, voća i žitarica. Kako kaže dijetetičarka Clairmont, tu se mogu ubrojiti jabuke, luk, poriluk i češnjak, zob, lanene sjemenke, šparoge, maslačak, čičoka.
Za zdravlje crijeva dobro je na minimum svesti ultraprerađenu i brzu hranu, jer se povezuje s nižom raznolikošću probiotika u crijevima. Istraživanja potvrđuju da prehrambeni obrasci u ranoj dobi - posebice pretjerivanje s visokoprerađenom hranom u djetinjstvu i adolescenciji - mogu utjecati na zdravlje crijeva u odrasloj dobi. Tu je uključen i rizik od razvoja bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva ili raka debelog crijeva, kažu znanstvenici.
Narušavanju crijevnog mikrobioma pridonosi i primjena antibiotika, zato bi trebalo racionalizirati uzimanje tih lijekova. Antibiotici su formulirani tako da uništavaju za nas štetne bakterije, ali pritom često zbrišu i one dobre, remeteći ravnotežu mikrobioma.