Djelotvornost antibiotika smanjuje se brzinom koja se nije mogla predvidjeti čak ni prije pet godina, a pandemija covida dodatno je ubrzala antimikrobnu rezistenciju. Svake godine zbog bakterija rezistentnih na antibiotike godišnje umire 33.000 ljudi
- Očekivanja pacijenta uvelike utječu na odluku liječnika, a ponekad na početku bolesti nije lako procijeniti radi li se o bakterijskoj ili virusnoj infekciji. Defenzivna medicina, u kojoj se antibiotik olako propisuje već prvi dan bolesti, lakša je za liječnike i popularnija kod pacijenata no nije put koji nas vodi u sigurno zdravlje. U državama i zajednicama gdje se troši puno antibiotika, antibiotici više nisu djelotvorni kad su zbilja potrebni za životno ugrožavajuće infekcije - poručila je prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., voditeljica Referentnog centra za rezistenciju bakterija na antibiotike u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.
Odgovornost za racionalno korištenje antibiotika je na svima nama, a svake se godine održava kampanja "Antibiotici nisu bomboni" u povodu Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima i Europskog dana svjesnosti o antibioticima koji se obilježava od 18. do 24 studenog.
Četiri najčešće indikacije za prekomjerno korištenje antibiotika
Upala uha, sinusa, grlobolja i infekcije dišnih puteva kod gripe, prehlade, bronhitisa i korone nisu razlozi da vam liječnik propiše antibiotik. Ali upravo zbog tih razloga, najviše se antibiotika nepotrebno troši, jer oboljeli nađu način da ih dobiju, kupe, uzmu zaostale zalihe iz kućne apoteke... No evo kada u tim stanjima možete dobiti antibiotik.
1. Akutna upala srednjeg uha
Akutni otitis media (AOM) je samoograničavajuća infekcija srednjeg uha, što znači da prolazi spontano bez upotrebe antibiotika. Uporaba antibiotika ima slab učinak na pojavu komplikacija ili ponavljajućih infekcija. Najčešće se javlja u djece, uzrokuju je virusi, bakterije, a često istovremeno mogu biti prisutni i virusi i bakterije. Simptomi najčešće traju 3-7 dana. Liječnik će pregledati dijete i poslati ga doma. Ako nakon tri dana ne dođe do spontanog poboljšanja ili se stanje pogoršava, tada možete dobiti antibiotik.
Kada ćete dobiti antibiotik odmah:
- ako postoji i perforacija bubnjića (otoreja),
- ako je dijete mlađe od 2. godine i ima obostrani otitis,
- ako je opće stanje jako loše i/ili su prisutni znaci teške bolesti,
- ako postoje druge bolesti koje bi mogle olakšati pojavu komplikacija.
Kada ćete morati u bolnicu:
- ako je otitis povezan s teškom sistemnom infekcijom,
- akutnim komplikacijama (mastoiditisom, meningitisom i drugim infekcijama središnjeg živčanog sustava).
2. Grlobolja
Dijagnoza grlobolje ne podrazumijeva automatsku primjenu antibiotika, grlobolja se najčešće javlja zbog virusne infekcije te je obično simptomatska terapija dovoljna (odmaranje i paracetamol).
Samo 5-15 posto akutnih grlobolja uzrokuje streptokok (BHS-A) i podložno je terapiji antibiotikom, ali antibiotike ne treba primjenjivati kod blagih kliničkih slika grlobolje samo zbog straha da neprepoznata streptokokna infekcija može dovesti do komplikacija.
Asimptomatske kliconoše streptokoka u pravilu ne treba ni tražiti, niti liječiti. Neke osobe, naime, i nakon završene antistreptokokne terapije ostaju kliconoše streptokoka. Kliconoštvo treba tražiti samo kod pacijenata koji u anamnezi imaju reumatsku groznicu, kod opetovanih streptokoknih infekcija unutar obitelji te situacije epidemije reumatske groznice ili streptokoknog glomerulonefritisa.
Kada ćete dobiti antibiotik odmah:
- ako je vrlo teško opće stanje,
- sumnja se na peritonzilarni infiltrat ili apsces,
- reumatska vrućica u osobnoj ili obiteljskoj anamnezi.
3. Infekcije dišnih puteva
Infekcije uha, gornjih dišnih puteva i bronha najčešće uzrokuju virusi i one prolaze same od sebe i nisu potrebni antibiotici. Grlobolja prosječno traje 1 tjedan, akutna upala srednjeg uha 4 dana, akutni rhinosinusitis 15-18 dana, prehlada 10 dana, akutni kašalj/akutni bronhitis 3 tjedna.
Liječnik će procijeniti je li antibiotik nepotreban, treba li ga odmah primijeniti ili promatrati stanje. Ako je pacijent susretljiv, liječnik može propisati recept s odgodom primjene. Osobi recept daje sigurnost da u slučaju pogoršanja može brzo doći do antibiotika, a često antibiotik ne bude potreban zbog spontanog poboljšanja.
Kada ćete dobiti antibiotik odmah:
- ako se osjećate jako loše,
- ako imate simptome koji bi upućivali na ozbiljnije bolesti (npr. pneumoniju, mastoiditis, peritonzilarni apsces, peritonzilarni celulitis, intraorbitalne i intrakranijalne komplikacije),
- ako patite od insuficijencije organa, neuromuskularne bolesti, imunosupresije, cistične fibroze...
- ako kašljete, a stariji ste od 65 godina i imate dva simptoma od navedenog ili ste stariji od 80 godina i imate jedan simptom od navedenog: hospitalizacija u prethodnoj godini, dijabetes, zastojna srčana bolest, uzimate glukokortikoide,
- djeca mlađa od 2 godine s obostranom upalom srednjeg uha, s akutnom upalom srednjeg uha i otorejom,
- ako vas boli grlo, a u osobnoj ili obiteljskoj anamnezi imate reumatsku vrućicu.
4. Akutni sinusitis
Akutni sinusitis (rhinosinusitis) se obično razvija nakon prehlade, najčešće ga uzrokuju virusi, traje oko 2 do 3 tjedna i većina ljudi ozdravi bez antibiotika uz primjenu antipiretika po potrebi i upute da se javi doktoru ako dođe do naglog ili značajnog pogoršanja. Samo otprilike 2 posto sinusitisa uzrokuju bakterije te se samo ponekad u liječenju primjenjuju antibiotici.
Kada ćete dobiti antibiotik odmah:
- ako je sistemno stanje jako loše i/ili su prisutni znaci teške bolesti,
- ako postoje komorbiditeti koji bi mogli olakšati pojavu komplikacija
Kada ćete dobiti antibiotik naknadno:
- ako nakon 10 dana ne dolazi do spontanog poboljšanja, liječnik će razmotriti potrebu davanja antibiotika ili izdati recept za antibiotik uz odgodu primjene te preporučiti čekanje spontanog poboljšanja u narednih 7 dana,
- ako tijekom nekoliko dana bolesti dođe do naglog ili značajnog pogoršanja.
Kada ćete morati u bolnicu:
Ako je sinusitis povezan s:
- teškom sistemnom infekcijom, intraorbitalnim ili periorbitalnim komplikacijama, znacima i simptomima meningitisa, teškom frontalnom glavoboljom ili neurološkim ispadima.
Kako možete pridonijeti smanjenju upotrebe antibiotika
✓ Antibiotici su djelotvorni samo protiv bakterijskih infekcija, ne pomažu u liječenju infekcija uzrokovanih virusima poput običnih prehlada ili gripe niti sprječavaju širenje virusa na druge osobe.
✓ Prije uzimanja antibiotika uvijek potražite savjet liječnika. Nakon što je liječnik potvrdio da postoji potreba za uzimanjem antibiotika, vrlo je važno da se antibiotik uzima isključivo na propisani način.
✓ Ne čuvajte višak antibiotika nakon terapije. Ako ste dobili više doza nego što vam je propisano, obratite se ljekarniku za savjet o načinu zbrinjavanja preostalih lijekova.