Društvene interakcije mogu biti sklizak teren posebno za one koji nisu skloni ovim vještinama. Tako će tumačenje uobičajenih društvenih znakova kod ljudi kojima nedostaju socijalne vještine često biti pogrešno što može dovesti do zbunjujućih interakcija i neugodnih situacija.
Osam društvenih znakova koji se krivo tumače
Iako nismo svi jednaki, važno je prepoznati i osvijestiti da možda u našoj okolini postoje osobe koje pogrešno shvaćaju sasvim obične znakove neverbalne komunikacije, a priznajmo, svima nam se dogodilo da smo pojedinu situaciju sasvim krivo protumačili. Stoga, razumijevanje ovih uobičajenih znakova za one koji nemaju razvijene društvene vještine može pomoći u stjecanju sposobnost komunikacije i povezivanja s drugima. Kojih je to osam znakova koje ljudi često krivo tumače?
1. Neverbalna komunikacija
Jedan od najkritičnijih aspekata društvene interakcije je neverbalna komunikacija. To može uključivati izraze lica, govor tijela, pa čak i ton glasa. Često se više radi o tome kako nešto kažete nego što kažete. Za one koji se bore sa socijalnim vještinama, ovi neverbalni signali mogu biti teški za razumjeti. Mogli bi propustiti sarkastičan ton ili pogrešno protumačiti osmijeh kao iskren kada je iznuđen. Razumijevanje neverbalnih znakova ključno je u svakoj društvenoj interakciji. Pomaže nam procijeniti osjećaje i namjere druge osobe, bez da nam ih ona kaže. Obraćajući veću pozornost na te tihe poruke, možemo se bolje snalaziti u složenom svijetu društvenih interakcija. Ipak, zapamtite, za učenje čitanja neverbalnih znakova potrebna praksa i strpljenje, pa nemojte biti prestrogi prema sebi ako to odmah ne shvatite.
2. Kontakt očima
Kontakt očima još je jedan društveni znak koji se lako može pogrešno protumačiti, osobito od strane onih koji prirodno nisu vješti u društvenim interakcijama. Primjerice, kontakt očima se može dogoditi tijekom poslovnog sastanka. Netko bi mogao pomisliti da je ova gesta čin gledanja u prazno s dozom nezainteresiranosti ili pak unutarnjeg kritiziranja, no kontakt očima je upravo suprotno, znak angažmana i zainteresiranosti. Kontakt očima može izraziti poštovanje, pažljivost i interes. To je važan društveni znak koji treba razumjeti za učinkovitu međuljudsku komunikaciju. No, poput mnogih društvenih znakova, nije ga uvijek lako ispravno protumačiti, osobito u različitim kulturnim kontekstima ili razinama osobne udobnosti.
3. Osobni prostor
Održavanje odgovarajuće udaljenosti od drugih tijekom razgovora bitan je društveni znak. Antropolog Edward T. Hall je na temelju ovog neverbalnog čina razvio teoriju poznatu kao Proxemics. Prema toj teoriji, imamo četiri zone osobnog prostora:
- intimno,
- osobno,
- društveno i
- javno.
One osobe koje se bore s društvenim vještinama mogu nesvjesno upasti u navedene prostore, stvarajući drugima neugodu. S druge strane, ako stojite predaleko, osoba može djelovati nezainteresirano ili povučeno. Prepoznavanje i poštivanje ovih nevidljivih granica može značajno poboljšati kvalitetu naših društvenih interakcija.
4. Tišina
Šutnja može biti nezgodan društveni znak za tumačenje. Za neke ona predstavlja nelagodu ili nezainteresiranost dok je za druge samo stanka za obradu informacija ili formuliranje odgovora. Oni koji nemaju razvijene socijalne vještine mogu osjetiti potrebu ispuniti svaku tišinu, što često dovodi do pretjeranog dijeljenja ili nevažnog brbljanja. Zbog toga se druga osoba može osjećati preopterećeno. Ako se i vama događa ovakva situacija nastojte osvijestiti da ne treba svaki miran trenutak ispuniti riječima. Ponekad tišina govori glasnije nego bilo koja rečenica ikada.
5. Orijentacija tijela (tijelo okrenuto prema vama ili od vas)
Ako je netko izravno okrenut prema vama, to obično znači da je potpuno uključen u razgovor. Međutim, ako je suprotno, ako osoba koja razgovara s vama ima stav kao da se pozdravlja i odlazi to bi moglo sugerirati na njezinu nezainteresirani, žurbu ili preopterećenost dnevnim aktivnostima. Oni koji nemaju socijalne vještine možda nisu svjesni ovih suptilnih signala govora tijela i, kao rezultat toga, propuštaju vrijedne informacije. Pažljivost na orijentaciju tijela može pružiti dodatne signale, osjećaje i namjere osobe s kojom razgovarate te vam dati jasan odgovor kako usmjeriti svoju interakciju.
6. Emocionalne reakcije
Emocije su također oblik komunikacije. Prenose poruke o našem unutarnjem stanju, a način na koji reagiramo na tuđe emocije važan je aspekt društvene interakcije. Zamislite da vidite prijatelja sa suzama u očima. Vaša trenutna reakcija vjerojatno bi bila zabrinuta, pitanje jesu li dobro ili trebaju li razgovarati. Pojedincima koji se bore sa socijalnim vještinama može biti teško pravilno protumačiti ove emocionalne znakove. Razumijevanje i suosjećanje s emocionalnim reakcijama poboljšava društvene vještine i produbljuje veze s drugima.
7. Komplimenti i kritike
Ne primamo svi s lakoćom komplimente. Često ćemo na lijepe riječi poput ‘ova haljina ti baš lijepo stoji‘, automatski odgovoriti s ‘mah, izgledam predebelo u njoj...‘. S druge strane konstruktivnu kritiku možda nećemo primiti najbolje, štoviše, pogodit će nas. Umjesto da ju prihvatimo kao priliku za poboljšanje, shvatit ćemo ju previše osobno i dopustiti da ovlada našim samopoštovanjem. Naučiti ljubazno prihvaćati komplimente i konstruktivno se nositi s kritikom presudno je za izgradnju povjerenja i održavanje zdravih odnosa. Ne radi se o napuhavanju ili smanjenju ega, već o prepoznavanju svoje vrijednosti i neprestanom nastojanju da rastete.
8. Aktivno slušanje
Aktivno slušanje možda je najvažniji društveni znak za razumijevanje i prakticiranje. Ono se temelji ne samo na tome da čujemo riječi koje netko izgovori, već da doista razumijemo njihovu poruku te odgovorimo na način koji pokazuje naš aktivan angažman. To može biti kroz verbalne afirmacije, kimanje glavom ili održavanje kontakta očima. Pojedinci koji nemaju socijalne vještine mogu se naći u situaciji da planiraju svoj sljedeći odgovor dok druga osoba još govori, što dovodi do pogrešne komunikacije i osjećaja da ih nitko ne čuje. Komunikacija je zapravo dvosmjerna ulica. Aktivnim slušanjem pokazujemo poštovanje prema govorniku i stvaramo okruženje za smisleni dijalog. Istinsko slušanje i razumijevanje drugih je ništa drugo nego kao i trenutak u kojem želite da vas se čuje i razumije.