Sport je moj život. Profesionalni sam teniski trener 35 godina. Imamo tri sportska terena, na njima trenira 80-ak odraslih i isto toliko djece. Nema zatvaranja, treninge održavamo ljeti i zimi. Sport je način života i bitan dio zdravog života, kaže Miljenko Marjanović, 56-godišnji glavni trener u Teniskom klubu Terra u Zagrebu. No, zbog ljubavi i strasti prema sportu ima povećan rizik za neka stanja na koja sportaši nedovoljno misle, poput srčanog zastoja ili infarkta. Jedno je takvo negativno iskustvo doživio baš na sportskom terenu i o njemu je pričao na Avivinom zdravljaku Srce sporta - panelu što ga je organizirala Poliklinika Aviva kako bi podigla svijest o važnosti preventivnih pregleda za natjecateljske sportaše, ali i rekreativce.
Osjetio sam slabost
- Pred Božić 2019. tijekom treninga ostao sam bez zraka, osjetio sam jaku zaduhu, kao kad vam netko začepi nos, a vi pokušavate disati. To je trajalo 2-3 sekunde. Točno toliko sam bio i zabrinut. Sportašima je uvijek nešto, navikli smo na napor i teško prepoznajemo da nam se događa nešto ozbiljno. Navečer sam imao zakazani trening, a u međuvremenu sam otišao na nogomet. I tada sam osjetio slabost, teško sam disao. Kad bih stao, bilo je lakše. Prilikom uspinjanja stepenicama kod kuće uhvatila me zaduha. Shvatio sam da ipak moram na hitnu pa sam sjeo u automobil i odvezao se u bolnicu - kaže Miljenko. No, ni liječnici otprve nisu posumnjali da se s njim događa nešto ozbiljno.
- Kad sam došao na hitnu, neću to nikad zaboraviti, liječnik mi je rekao: "Gospodine, da je nešto ozbiljno, ne biste vi došli sami". Nalazi krvi i pregled također su bili u redu. Već su me namjeravali poslati kući, ali, srećom, tamo je bio i kardiolog dr. Hrvoje Pintarić koji se zabrinuo više od mene i uputio me na CT. Doslovno je rekao: "On je sportaš i baš je zato došao. Ne bi on došao bez razloga". Dr. Pintarić bavi se sportskom kardiologijom i posumnjao je da stanje baš i nije tako bezazleno. Da je ozbiljno, shvatio sam i ja kad mi je medicinska sestra nakon CT-a pod noge stavila defibrilator. Dijagnoza masivne plućne embolije totalno me šokirala - govori nam Miljenko.
Uslijedilo je bolničko liječenje, terapija i oporavak
- Vratio sam se sportu. Prve godine imao sam veliku mentalnu barijeru, ne usudiš se ništa, slušaš svaki dah, svaki pokret, bojiš se da će se opet dogoditi. Ali nakon kardiološke rehabilitacije vratio sam se sportu, treniram kao i prije, uzimam doživotnu terapiju, lijek protiv zgrušavanja krvi te lijekove protiv povišenog tlaka i gastritisa - kaže.
Čest je slučaj, kaže prof. prim. dr. sc. Hrvoje Pintarić, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, da sportaši misle kako im se ne može dogoditi ništa loše tijekom bavljenja sportom, a vrlo se često rekreativne sportaše i trenere ne doživljava ozbiljno kad se požale na tegobe pa neke bolesti koje se mogu liječiti ostaju neprepoznate. Upravo se to dogodilo Miljenku. Razvijala se tromboza koja nije imala vidljivih znakova sve dok udarac u nogu na nogometu nije rezultirao ugruškom, što je moglo završiti fatalno da se tog dana nije sam odvezao na hitnu. Doduše, tijekom prethodna dva mjeseca znao je osjetiti neuobičajenu bol, ali nije reagirao sve dok nije ostao bez zraka. Stoga su iznimno važni preventivni pregledi jer sport nije bez rizika. Postoje neke bolesti, ali i neka stanja koja su češća kod sportaša, često su i bez simptoma, a nose velik rizik od fatalnog ishoda. O tome kako se sigurno baviti sportom, govorili su liječnici na nedavnom panelu Avivin zdravljak Srce sporta.
- Nakon 35. godine svaka bi osoba koja se bavi sportom ili se želi njime baviti, a do sada nije bila aktivna, trebala otići na pregled. Naime, nakon te dobi često se događaju kardiovaskularni incidenti, a u 80 posto slučajeva koji se dogode tijekom sporta najčešće je riječ o bolestima srca i krvnih žila. U toj dobi koronarna bolest srca (KBS) vodeći je uzrok iznenadne srčane smrti u sportaša, a česta je i arterijska hipertenzija te bolesti srčanih zalistaka. Nakon akutne infekcije, primjerice gripom ili covidom-19, raste rizik i od upale srčanog mišića. Uz poticanje na tjelesnu aktivnost u toj dobnoj skupini, treba prepoznati osobe kod kojih bi intenzivna tjelesna aktivnost mogla nositi povećani rizik od neželjenih posljedica te preporučiti oblik aktivnosti primjeren svakome ponaosob. Svima je jasno da se sportom treba baviti, sport je dobar i svi ga propagiramo kao najbolji lijek za brojne bolesti. Kroničnim bolestima, među kojima su kardiovaskularne bolesti na prvom mjestu, najviše su izloženi oni koji se ne bave fizičkom aktivnošću i loše se hrane. Osobe koje se bave sportom, a znaju kojim se sportom trebaju baviti i na koji način, najzdravije su. A za to je potrebna dobra procjena - kaže dr. Pintarić.
- I osobe koje nisu aktivni sportaši, recimo oni koji treniraju u teretani, trebaju proći određene preglede i same se prijaviti na pregled tijekom kojeg će liječnik obaviti fizikalni pregled, uzeti anamnezu, napraviti EKG ili još neku dodatnu pretragu - kaže dr. Pintarić.
Nagla srčana smrt češća u sportu
Kardiolog Pintarić ističe da se nagla srčana smrt događa u okviru sat vremena od početka tegoba kod osobe koja je prethodno bila potpuno zdrava ili nije imala prepoznatih srčanih bolesti. Nagla srčana smrt u djetinjstvu je jako rijetka, ali nažalost i kod djece i kod odraslih je oko pet puta češća kod sportaša nego kod nesportaša. Liječnik može na pregledu uočiti promjene koje mogu dovesti do bolesti ili neželjenog incidenta.
Kada na kardiološku obradu
Ako postoji srčana bolest u obitelji ili patološki nalaz na redovitom sportskom pregledu (promjene u EKG-u, šum na srcu, visoki tlak), potrebno je otići na kardiološki pregled. Simptome kao što su bol u prsima pri naporu, jače zamaranje u naporu, zaduha, osjećaj ubrzanog ili nepravilnog srčanog ritma, nesvjestice, akutni miokarditis koji se prepoznaje po simptomima zaduhe i osjećaja umora uz znakove virusne infekcije također je dobro provjeriti kod kardiologa.
Djeca sportaši i njihovi kardiovaskularni rizici
- U Hrvatskoj je 110.000 djece koja se aktivno bave sportom i natječu, a ukupno je više od 220 tisuća registriranih sportaša, dakle djece koja treniraju. Sport je izrazito važan dio djetinjstva - i za emocionalni i za fizički razvoj. Sve dok ne upadnemo u zamku pretreniranosti, dobro je poticati djecu na sport - rekla je dr. Petra Detoni, dr. med., spec. pedijatrije, subspecijalist pedijatrijske kardiologije, na Avivinom panelu. Roditelj ima veliku ulogu u prepoznavanju pretreniranosti, ali i u usmjeravanju djece u bavljenje sportom.
- Na srcu vidimo promjene u EKG-u, pa već i tako znamo koje je dijete pretrenirano. Uvijek treba imati dozu zdravog razuma i vidjeti što je za dijete najbolje. Preventivne preglede u pedijatrijskoj populaciji rade specijalisti medicine rada i sporta za svu djecu koja se bave sportom. Njihov je zadatak da otkriju moguće nasljedne, prirođene ili već prisutne srčane bolesti. Gotovo sve europske zemlje imaju ovakav model pregleda mladih sportaša i on uključuje EKG u svim preventivnim pregledima. Prvi su ga uveli 1982. Talijani i smanjili naglu srčanu smrt u sportaša za 90 posto. Što ranije otkrijemo srčanu bolest, ranije je možemo početi liječiti, a djeci ćemo dati savjete kako će s tom bolesti živjeti i baviti se sportom - kaže dr. Detoni.
Podaci pokazuju da od svih srčanih zastoja na sportskom terenu 15 posto pogađa osnovnoškolce, 62 posto srednjoškolce, a 23 posto starije od 18 godina.
- U podlozi nagle srčane smrti su kardiomiopatije, bolesti provođenja srčanog impulsa ili različite prirođene srčane greške, što se može otkriti preventivnim pregledom. Ne možemo djelovati na traumu prsišta, netko će također oboljeti od miokarditisa, što je česta bolest tijekom virusnih infekcija i kao komplikacija je čak češći kod sportaša - kaže dr. Detoni. Ističe i da mnogi okolišni faktori utječu na to da neki sportaš baš na taj dan, baš u nekoj utakmici, koja čak i ne mora biti posebno važna, doživi naglu srčanu smrt.
- Ima jako puno okolišnih faktora. Dehidracija je bitan uzročnik. U sportu svi dehidriraju, tijekom jednog sata jake fizičke aktivnosti izgubi se litru do dvije tekućine. Stoga treba stalno uzimati tekućinu, ne smije se ići na utakmicu u dehidriranom stanju. Utakmica nije samo tjelesna aktivnost, jake su i emocije, velika je navala adrenalina, pa i odgovor na to ima znatan utjecaj. Također i poremećaj elektrolita, soli i poremećaj acidobazne ravnoteže. U krvi se tijekom napora mijenja biokemija. Bitno je to osvijestiti kod svih ljudi koji se bave sportom, a nemaju neku podležeću bolest - kaže dr. Detoni.
Kako uklopiti tjelesnu aktivnost u svakodnevni život
- Edukacija o važnosti redovite fizičke aktivnosti i prednostima bavljenja sportom te preventivni pregledi trebaju biti sastavni dio brige o sebi od najranije dobi - kaže Mima Georgieva, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije u Poliklinici Aviva. Preventivna kardiologija bavi se time kako imati zdravu osobu koja se zdravo hrani, koja je idealne tjelesne težine, bavi se sportom i redovito tjelesnom aktivnošću, ne puši, pije čašu crnog vina na dan, uživa u životu.
- Ono po čemu se mi ističemo u EU, nažalost, porazna je statistika da smo prva zemlja po debljini. U sklopu sistematskih pregleda u Poliklinici Aviva svakog pacijenta s prekomjernom tjelesnom masom pokušavamo motivirati da pokrene život u pozitivnom smjeru, da se zdravo hrani i bavi fizičkom aktivnošću - kaže dr. Georgieva.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Aviva