Ako ste škakljivi, onda vam je dobro poznata ta neobična mješavina užitka, iznenađenja i čudnog osjećaja kad netko pronađe mjesto na kojem ste škakljivi. No, primijetili ste vjerojatno i da nisu svi jednako škakljivi, a neki čak uopće nisu. Jedni vole kad ih se škaklja i pritom se zabavljaju, a drugi to ne podnose i vrlo im je neugodan taj osjećaj. Sve je to posve normalno.
- Kao i kod svakog osjetilnog iskustva, tako i kad je riječ o škakljanju ljudi imaju različite stupnjeve osjetljivosti na dodir i škakljanje - pojašnjava dr. Alicia Walf, profesorica kognitivnih znanosti na Rensselaer Polytechnic Instituutu u New Yorku. Uz to, vaše raspoloženje i dosadašnje iskustvo sa škakljanjem također utječu na to hoće li za vas škakljanje biti zabava ili oblik mučenja.
Što je uzrok škakljivosti
Svaki put kad vas netko poškaklja u vašem mozgu počinje lančana reakcija u koju su uključeni mozak i osjetilo dodira.
- Prvo se u našoj koži aktiviraju živčani završeci za bol i senzorijalni receptori koji su osjetljivi na blagi dodir i pritisak. Zatim se odatle signal šalje u somatosenzornu koru mozga, a to je područje mozga u kojem se identificira dodir. Putem limbičkih struktura u mozgu dolazi do načina na koji mozak određuje kako ćete osjetiti taj podražaj, kao neugodan ili ugodan - pojašnjava dr. Walf. Zatim vas mozak navodi na to da se refleksno nasmijuljite. Smijeh se procesira kroz hipotalamus koji predstavlja vezu između raspoloženja i somatskih reakcija.
- Mali mozak na stražnjoj strani mozga precizno koordinira sve te odgovore (kao i sve senzorijalne i motoričke procese u mozgu). Ako ste jedan od onih ljudi koji se počnu smijuljiti još prije nego što vas netko uopće dotakne, vjerojatno ste se već zapitali zašto vam se to događa. To ovisi o elementu iznenađenja, očekivanja, kao i cijelog konteksta. Smijuljenje unaprijed često se događa kad ste s nekim s kim se osjećate ugodno, a ne s potpunim strancem - dodaje dr. Walf. Zašto? Smatra se da je razlog tome to što se netom prije nego što škakljanje počne prisjećamo ugodnog osjećaja kad smo bili poškakljani od strane nekog bliskog prijatelja ili člana obitelji. Veća je vjerojatnost da ćete se veselo smijuljiti prije nego što vas netko poškaklja ako imate ugodna sjećanja na prijašnje škakljanje od iste osobe te ako ste dobro raspoloženi.
Zašto ne možemo sami sebe poškakljati?
Kako biste doživjeli osjećaj škakljanja neophodan je element iznenađenja, a to vam može omogućiti samo druga osoba. U stvari, velik broj studija je pokazao da osjećamo škakljanje samo kad nas škaklja netko drugi jer jedino tada naš mozak, a naročito naš mali mozak, ne može predvidjeti osjećaj koji slijedi. Zanimljiva činjenica je da postoji evolucijski razlog zašto možemo osjetiti i reagirati čak i na dodir pera po stopalu.
- Izrazita reaktivnost na i najmanji podražaj, naročito na mjestima koja ne možemo vidjeti i često su vrlo škakljiva poput stopala ili stražnje strane vrata, zapravo je stvar prilagodbe jer je riječ o područjima koja su važna kako bi nas zaštitila od povreda. Čak i ako se pod povredom smatra ubod komarca u stražnju stranu vrata, osjetit ćemo to i refleksno nastojati otjerati taj osjećaj ili se odmaknuti od izvora tog osjećaja - kaže dr. Walf.
Postoji i druga teorija o škakljanju prema kojoj je to oblik društvenog povezivanja, kao kod životinja, te način na koji malu djecu učimo osjetilu dodira. Prema istraživanju objavljenom u stručnom časopisu PloS One, kad škakljamo trbuščić bebe pusama ili dopuštamo predškolskom djetetu da nas škaklja, pomažemo djeci da nauče koja su područja tijela naročito osjetljiva i kakve sve različite osjećaje podražavanje tih dijelova tijela može izazvati.
A zašto nisu svi ljudi škakljivi? To je jedna od zasad još nerazriješenih misterija ljudskog tijela. Znanstvenici ne znaju zašto neki ljudi nisu škakljivi, no znaju da trenutačno raspoloženje utječe na to koliko će netko biti škakljiv u određenom trenutku.
Ugoda ili neugoda, ovisi o tome kakve ste volje
Jednako kao i na to jesu li uopće škakljivi ili ne, raspoloženje može utjecati i na to zašto je škakljanje nekima ugodno, a drugima nije.
- Kako naš mozak i tijelo interpretiraju škakljanje ovisi o našem emocionalnom stanju. Brojna istraživanja sugeriraju da, kad smo smireni i opušteni, naše tijelo može škakljanje interpretirati kao ugodno, no to nije slučaj kad je netko ljutit ili pod stresom - objašnjava dr. Katie Lear, psihoterapeutkinja za djecu i adolescente. Osim toga, napetost i stres nas dovode do stanja povišenog opreza. A kad ste pod stresom, ujedno ste i reaktivniji na informacije koje vam dolaze putem osjetila. Tako škakljanje koje bi u nekoj drugoj situaciji možda bilo ugodno, može postati nepodnošljivo.
Na doživljaj škakljanja utječe još jedan faktor, a to je temperament. Jeste li općenito veseljak? Ako jeste, veća je vjerojatnost da ćete biti osjetljivi na škakljanje. Istraživanje koje je još 1990. provedeno na 100 studenata te je objavljeno u stručnom časopisu Biological Psiholog, je pokazalo da su ljudi to škakljiviji što su više skloni smješkanju i smijanju. I jedno drugo istraživanje, objavljeno u časopisu Cognition&Emotion pokazalo je da je škakljivost povezana sa sklonošću smijehu. - No, bez obzira na sve, treba imati na umu da svi mi senzorijalne informacije procesiramo na različit način. Ako netko nije škakljiv ili ne voli škakljanje čak i kad je opušten, to ne znači da s tom osobom nešto nije u redu – kaže dr. Lear.
Škakljanje može izazvati tjeskobu i paniku
Nježan podražaj na koji zapravo pristajemo je ključan za zdravu vezu i vrlo moćan, no kad nekoga dodirujete na način koji mu nije ugodan, to ima suprotan učinak i s vremenom može naštetiti odnosu – objašnjava dr. Lear. Ako vaš mozak stvori vezu između škakljanja i neugodnog ili stresnog događaja (poput stalnog i intenzivnog škakljanja od strane starijeg brata ili sestre), škakljanje može kod te osobe izazvati tjeskobu ili čak i paniku.
- Uzmete li u obzir da škakljanje uglavnom dolazi kao iznenađenje i bez jasnog pristanka na to, možete zamisliti koliko to nasilno može djelovati osobi koja je imala prijašnja negativna iskustva s neželjenim i neugodnim škakljanjem ili drugim oblicima neželjenih dodira - kaže dr. Lear. Također, škakljanje će vjerojatnije izazvati nelagodu u vezama u kojima nije uspostavljeno povjerenje nego u onima u kojima je povjerenje vrlo čvrsto. Uz to, osjećaj da netko ne poštuje vaše granice dovoljno je alarmantan sam po sebi. Koliko puta ste vidjeli ili i sami doživjeli da vičete „Ne, prestani!“, ali nakon toga škakljanje postane samo još intenzivnije. Ponekad su ti protesti dio igre i svi pristaju na takvu zabavu, no to nije uvijek slučaj. Neprekidno škakljanje od strane partnera, čak i nakon što ga zamolite da prestane, predstavlja kršenje granica i narušava povjerenje.
Što ako vas netko uporno škaklja iako vam je to nepodnošljivo
Ako škakljanje dolazi od bliske osobe, pokušajte kad se situacija smiri s njom porazgovarati. Ne dok vas škaklja, nego kasnije jer vas inače neće „čuti“. Usredotočite se na to kakav osjećaj škakljanje u vama izaziva, a ne na to da vam je ta osoba učinila nešto loše. Na primjer „Hvata me panika jer gubim kontrolu nad situacijom ako me nastaviš škakljati kad te zamolim da prestaneš. Zato te molim da me više ne škakljaš.“
Imajte na umu da vas partner možda škaklja upravo kako bi povećao bliskost među vama. S obzirom na to da je škakljanje važan element bliskosti između roditelja i djece, neki ljudi odrastaju doživljavajući škakljanje isključivo kao izraz ljubavi. Stoga je važno da o svom iskustvu govorite na način koji nije optužujući jer će tad partner moći uvidjeti vaše osjećaje, bez da osjeća stid što vas je škakljao. Ako mu samo zabranite da vas škaklja, bez objašnjenja, mogao bi se osjećati povrijeđeno jer to može shvatiti kao da mu uskraćujete bliskost.