U odrasloj dobi najučestalije su alergijske reakcije na kikiriki, orašaste plodove, ribu i školjke, a u dječjoj dobi na kravlje mlijeko, kokošje jaje, kikiriki, soju, pšenicu, svježe voće i povrće. Nedavno se pojavila i nova alergija - na crveno meso, odnosno na molekulu šećera alfa-gal u svinjetini, govedini i janjetini.
Zašto su alergije u porastu?
HIGIJENSKA TEORIJA
I dalje je na visokom mjestu kada tražimo objašnjene za porast alergija. Naime, znanstvenici kažu da je bolja higijena smanjila broj infekcija u dječjoj dobi. Primjerice, parazitne infekcije potiču sličan imunosni odgovor kao i alergije.
MANJAK VITAMINA D
Jedna od teorija koja pokušava objasniti porast broja alergičnih temelji se na vitaminu D koji je zadužen, među ostalim, i za pravilan rad imunosnog sustava. Međutim, danas znamo da gotovo polovica stanovništva zapadnih zemalja pati od nedostatka tog vitamina, što posljedično dovodi i do toga da nam je imunosni sustav oslabljen i u borbi protiv alergija.
Više je razloga zbog kojih više ne dobivamo dovoljno tog, kako ga vole nazvati, sunčanog vitamina. Sve smo manje izloženi suncu, a uz to porasla je osviještenost o štetnosti ultraljubičastih zraka pa češće koristimo zaštitne kreme protiv UVA i UVB zraka, a one pak onemogućuju da koža apsorbira vitamin D. Podaci pokazuju da se posljednje desetljeće globalni deficit vitamina D gotovo udvostručio.
DVOSTRUKA IZLOŽENOST
Novija teorija "izloženosti dvostrukim alergenima" sugerira da se alergija na hranu razvija zbog određenog balansa između vremena, doze i načina izloženosti. Primjerice, razvoj alergijskih antitijela može početi kroz kožu, posebice u djece koja imaju ekcem. Vjeruje se da uzimanje hrane koja inicira alergiju tijekom odvikavanja djece od dojenja može dovesti do zdrave reakcije i spriječiti razvoj alergije. Naime, crijevni imunosni sustav u to doba spreman je tolerirati bakterije i strane tvari poput hrane. Z