Bolja probava, manji rizik za srčanožilne bolesti, manje dijabetesa, manje raka, manje debljine… samo su neke od prednosti biljne prehrane. Poznata kao “plant based” prehrana, odnosno prehrana temeljena na namirnicama pretežno biljnog podrijetla, u posljednje je vrijeme predmetom mnogih istraživanja.
Zdrave verzije
Nema jedinstvenog obrasca niti strogih preporuka što, koliko i kada jesti. Biljna prehrana općenito podrazumijeva prehranu koja obiluje povrćem i voćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, sjemenkama i orašastim plodovima, a meso, riba, jaja i mlijeko jedu se u vrlo malim količinama.
U usporedbi s namirnicama životinjskog porijekla, biljna prehrana prirodno je siromašna zasićenim mastima, kolesterolom i drugim tvarima koje ne pridonose zdravlju pa se ovakva prehrana povezuje s nižom stopom obolijevanja od srčanožilnih bolesti, dijabetesa, debljine, alergija i pojedinih vrsta raka. I mediteranska prehrana je priznati model plant based prehrane, koju danas smatramo najzdravijim načinom prehrane.
Ovaj način prehrane ne podrazumijeva strogo izbacivanje mesa, dopušta da se jedu 'zdravije verzije' kao što su riba te bijelo pileće ili pureće meso. Tako ćemo osigurati i vrijedne vitamine koji se možda teže dobivaju iz biljnih namirnica poput vitamina B12 i omega-3 masne kiseline, kojih ima u ribi.