Prehrana s visokim udjelom zasićenih masti te visokoprocesirana hrana povezuju se s višim rizikom za razvoj multiple skleroze. Kada govorimo o zasićenim mastima, prvenstveno se misli na namirnice životinjskog porijekla pa bi u ovom slučaju prehranu trebalo temeljiti na visokom unosu voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova te ribe i nezasićenih biljnih ulja kao što je maslinovo ulje.
Upalna reakcija organizma
Masne kiseline dugo su u središtu istraživanja multiple skleroze jer se došlo do saznanja da velika količina zasićenih masti, trans-zasićenih masti i hidrogeniranih ulja potiče upalnu reakciju cijelog organizma, pa tako i neurološkog dijela, čime se indirektno djeluje na pogoršanje simptoma ove bolesti. Biljna prehrana, s visokim udjelom prehrambenih vlakana, pokazala se blagotvornom iz više razloga.
Prehrambena vlakna smatraju se bioaktivnim komponentama hrane s blagotvornim djelovanjem na različite organske sustave, a zanimljiv je utjecaj na imunološki sustav. Naime, bakterije iz crijeva prerađuju unesena vlakna stvarajući masne kiseline kratkog lanca (SCFA – Short Chain Fatty Acids) koje djeluju na smanjenje upalnih čimbenika čime se posljedično ublažavaju simptomi i multiple skleroze.
Također, poznato je da biljna prehrana obiluje brojnim vitaminima, mineralnim tvarima te antioksidansima koji štite tijelo od iznimno agresivnih molekula sprječavajući oštećenja stanica i tkiva. Jedan od vitamina je i vitamin D čija se smanjena koncentracija u tijelu povezuje s MS-om. Vitamin D nastaje u tijelu izlaganjem kože suncu, a u nedostatku ovog vitamina, osim suplementacije dodacima prehrani, manja količina vitamina D može se dobiti i prehrambenim putem. Konzumacija ribe iz hladnih mora (lososa, haringe) i ribljeg ulja doprinosi statusu vitamina D, a uz to su navedene namirnice vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina koje također djeluju protuupalno.
Utjecaj na tijek bolesti
Nema dokaza da se prehranom može spriječiti ili izliječiti multipla skleroza, međutim postoje dovoljno jaki dokazi o tome da određeni tip prehrane može utjecati na tijek ove kronične upalne bolesti.
Veliki broj prehrambenih režima, od kojih se većina isprepliće u svojim stajalištima, promoviraju se u svrhu minimalizacije simptoma multiple skleroze.
Ipak, niti jedan od režima službeno nije proglašen najboljim, već se navedene smjernice, uz optimizaciju kalorijskog unosa i redukciju alkoholnih pića, navode kao univerzalne preporuke.