SHUTTERSTOCK
Mentalno zdravlje

Priča mame Nine: kako je mindfulness pomogao mojem osmogodišnjaku

Radionice usredotočene svjesnosti svidjele su mu se od prvog dana

Kad su u osnovnoj školi koju pohađa moj osmogodišnji sin organizirane besplatne radionice mindfulnessa za djecu, u obavijesti za roditelje pisalo je da su radionice namijenjene učenicima 2. i 3. razreda koji trebaju podršku u regulaciji emocija, koji su često zabrinuti ili napeti, preintenzivno reagiraju na svakodnevne stresne situacije, pokazuju psihosomatske tegobe i onima koji se suočavaju s promjenama u obiteljskom životu. Osim u posljednjoj, u svim ostalim stavkama prepoznala sam svoje dijete i bila sam presretna što netko uviđa da postoje takva djeca i da im nudi pomoć. O tome dotad nisam znala gotovo ništa ili ponešto pogrešno, no znala sam da želim pomoći svom sinu da bude bezbrižniji, opušteniji i manje usamljen. Njemu su se radionice svidjele od prvog dana i vrlo je brzo prihvatio vježbe koje je tamo naučio, a istražujući o čemu se zapravo radi i izvodeći s njim vježbe kod kuće, uvidjela sam da je riječ o tehnici koja bi, po mojem mišljenu, bila koristan alat za život svakom djetetu (a i nama odraslima). Sve koji, poput mene, ne znaju što je točno mindfulness i kako on može pomoći djeci, moglo bi zanimati što o tome kaže Natalia Dujić, školska psihologinja u OŠ Matije Gupca u Zagrebu, u kojoj organizira besplatne radionice mindfulnessa za učenike, a kao mentorica pomogla je u organizaciji takvih radionica i u drugim školama.

Znanstveno utemeljena tehnika

- Mindfulness ili stanje usredotočene svijesti znanstveno je utemeljena tehnika koja nam pomaže da se umirimo, saberemo misli i reagiramo svjesnije u stresnim i izazovnim situacijama. To je proces u kojem se namjerno fokusiramo na iskustva koja se događaju u sadašnjem trenutku te smireno i bez prosuđivanja prihvaćamo svoje misli, osjećaje i tjelesne senzacije. Kognitivna terapija usredotočene svjesnosti izvorno je osmišljena da pomogne ljudima koji pate od ponavljajućih epizoda depresije, no s vremenom se taj program pokazao učinkovitim i u tretmanu drugih teškoća povezanih s anksioznošću, primjerice kod generalizirane anksioznosti, paničnih napadaja, opsesivno-kompulzivnih radnji i prekomjerne zabrinutosti za zdravlje. Program mindfulnessa temelji se na kombinaciji s jedne strane starih tradicija meditativne prakse Dalekog istoka, ali i kontemplacije u kršćanstvu, a s druge strane sa psihološkom praksom, odnosno tehnikama kognitivno-bihevioralne terapije čija je efikasnost znanstveno dokazana - pojašnjava psihologinja Natalia Dujić, ističući da program mindfulnessa ne uključuje duhovno niti religijsko poučavanje te ako je osoba ateist ili pripadnik neke druge vjerske tradicije, praksa mindfulnessa nije u sukobu s njezinim uvjerenjima.

image
SHUTTERSTOCK

Nebrojene prednosti

Današnja su djeca pod velikim pritiskom raznoraznih očekivanja na svim područjima i anksioznost je, prema rezultatima svih novijih istraživanja, kod njih prisutna u sve većoj mjeri. Uz to, djeca, naročito ona manja, još uvijek ne razumiju dobro svoje emocije, a usredotočenost i vještine samokontrole su nešto što tek trebaju usvojiti. I upravo im tu mindfulness može biti od velike pomoći jer je, kako kaže naša sugovornica, cilj radionica mindfulnessa potaknuti razvoj vještina kojima će djeca unaprijediti svjesnost o onom što se događa u njima i oko njih, naučiti kako učinkovito odgovoriti na svoje misli, razumjeti kako se emocije manifestiraju u tijelu, razviti vještine samokontrole te prepoznati kako naša pažnja luta.

- Mindfulness u dječjoj dobi podrazumijeva učenje životnih vještina koje omogućuju da se umirimo, osvijestimo unutarnje i vanjsko iskustvo i reagiramo svjesnije u stresnim i izazovnim situacijama. Mindfulness znači zastati, usmjeriti pažnju, biti prisutan i svjestan. Poboljšava pažnju, koncentraciju, pamćenje, kontrolu osjećaja i ponašanja, kvalitetu sna, odnose s drugima, samoprihvaćanje i samopouzdanje. Isto tako smanjuje ispitnu anksioznost, impulzivnost, simptome opće anksioznosti i depresivnosti te općenito doprinosi kvaliteti života djece, što je dokazano u brojnim istraživanjima - kaže psihologinja.

Mentalno zdravlje

Kako su tijekom procesa obrazovanja za djecu obično izazovne situacije prijelaza iz vrtića u osnovnu školu, iz razredne u predmetnu nastavu ili iz osnovne u srednju školu, psihologinja Dujić je u početku radionice mindfulnessa u OŠ Matije Gupca u Zagrebu provodila s učenicima 4. ili 5. razreda, kao svojevrsnu pripremu za prijelaz iz razredne u predmetnu nastavu. - Međutim, ubrzo sam uočila kako začeci anksioznih i psihosomatskih teškoća nastaju ranije pa sam odlučila ponuditi roditeljima učenika 2. i 3. razreda mogućnost da prijave djecu za radionice mindfulnessa. Prioritet za uključenje u radionice imala su djeca kod koje su uočene sljedeće potrebe ili ponašanja: učenici koji trebaju podršku u regulaciji emocija, učenici koji su često zabrinuti i/ili napeti, oni koji (pre)intenzivno reagiraju na svakodnevne stresne situacije, koji se suočavaju s promjenama u obiteljskom kontekstu i učenici koji već pokazuju određene psihosomatske tegobe - kaže Natalia Dujić.

- Mindfulness unapređuje vještine koje zovemo izvršnim funkcijama, a riječ je zapravo o nizu kognitivnih vještina koje su potrebne za kontrolu našeg ponašanja, u smislu kognitivnog, emocionalnog i socijalnog rješavanja problema. Izvršne funkcije imaju važnu ulogu u procesu učenja, a odnose se na vještine kao što su usmjeravanje i održavanje pažnje, radno pamćenje, kognitivna fleksibilnost, planiranje, postavljanje ciljeva, rješavanje problema, samomotrenje i unutrašnji govor - objašnjava Natalia Dujić te daje primjer situacije povezane upravo s učenjem u kojoj tehnika mindfulnessa može biti od pomoći, a to je anksioznost uoči ispita.

- Ispitna anksioznost u određenoj je mjeri dobra, djeluje motivirajuće i potiče nas da damo najbolje od sebe, no problem nastaje kada nas emocije toliko preplave da se blokiramo u ispitnoj situaciji ili prije nastupa. Strah od ispitivanja ili javnog nastupa podrazumijeva tjelesnu reakciju i uznemirujuće misli, a to su upravo područja u kojima ciljano možemo primijeniti vježbe mindfulnessa - kaže psihologinja Dujić.

Mindfulness za djecu ne razlikuje se značajno od onog za odrasle, no vježbe je potrebno prilagoditi kako bi bile prikladne mlađoj dobi i sposobnostima djece, kognitivnoj razini, opsegu pažnje i nemiru.

Kako djeca uče biti mindful

- Mlađoj djeci može se reći: "Udahni kao da želiš pomirisati cvijet, izdahni kao da pušeš balon od sapunice"… S učenicima u razrednoj nastavi podučavanje mindfulnessa pretežno je oponašajuće. Djeca reagiraju na umirujući ton glasa, oponašaju stav tijela, neverbalno se usklađuju s emocionalnim stanjem voditelja. U toj dobi cilj je steći iskustvo: osjetiti dobar osjećaj koji mogu potaknuti vježbanjem mindfulnessa te osvijestiti kako su se osjećali prije i nakon vježbe. Adolescentima je potrebno pristupiti individualizirano i uzeti u obzir specifičnosti tog razdoblja. Njima je potrebno dati odgovore na pitanja poput zašto i kako mi vježbe mindfulnessa mogu biti korisne ili zašto je ovo zanimljivo. U adolescentskoj grupi važno je omogućiti stvaranje povezanosti, poticati korištenje interpersonalnih vještina za stvaranje osjećaja sigurnosti i pripadnosti grupi te je jako važno uzeti u obzir razvojne zadatke s kojima se adolescenti susreću, poput svađa s roditeljima i traženja autonomije - naglašava psihologinja.

image
SHUTTERSTOCK

Kad si uznemiren, prizemlji se

Sve vježbe mindfulnessa imaju tri važna elementa: namjeru (na što usmjeriti pažnju), opažanje (imenovanje, prihvaćanje i otpuštanje) te svjesnost (o mislima, osjetima u tijelu i okolini), a cilj vježbi je održati svjesnost bez pokušaja da se išta promijeni.

- Primjer vježbe s djecom mlađeg uzrasta može biti: "Stani. Pogledaj što se događa u tvom tijelu. Ako se nešto događa, primijeti to, ne pokušavaj mijenjati. Padaju li ti neke misli na pamet? Imaš li neke osjećaje? Ako vidiš da ti pažnja bježi, vrati je na ono što si radio/la". Tu su i vježbe disanja koje su osnovne vježbe mindfulnessa s ciljem koncentriranja pažnje na sadašnje iskustvo. One imaju efekt umirivanja uma i smanjenja anksioznosti u tijelu koja može biti povezana s plitkim disanjem. Poželjno je usmjeriti djecu da imaju fokus na disanje u svakodnevnom životu, primjerice kad su anksiozni, preplavljeni emocijama, ljuti, prije pisanja zadaće ili odlaska na spavanje… - savjetuje psihologinja Dujić te dodaje da je u situacijama visoke uznemirenosti, anksioznosti i straha dobro primijeniti vježbu prizemljenja. - Kažemo djeci da pogledaju oko sebe, da primijete u okolini u kojoj se nalaze i imenuju: pet stvari koje mogu vidjeti, četiri stvari koje mogu dodirnuti, tri stvari koje mogu čuti, dvije stvari koje mogu mirisati i jednu stvar koju mogu okusiti.

Linker
14. travanj 2024 12:42