Kada sam prije nekoliko godina pročitala da je Sharon Stone preživjela moždani udar i nakon toga morala ponovno učiti govoriti i hraniti se mislila sam kako je to neki incident koji se rijetko događa ženama.
Ali sve češće sam nakon toga čula da i neke mlade žene dobivaju moždani udar i bore se s njegovim posljedicama Razgovarala sam o tome s neurologinjom prof. dr. Marinom Roje Bedeković. Osim što je stručna, šarmantna i elokventna, prof. dr. Roje Bedeković je itekako angažirana u tome da se svijest o ovoj bolesti, rizicima i prevenciji što više širi.
Danas, 31. siječnja će na zagrebačkom Cvjetnom trgu biti organizirani preventivni neurološki pregledi za građane, a nekoliko dana kasnije akcija će biti obilježena i svjedočanstvima žena koje su preživjele moždani udar u zagrebačkom HNK-u.
Trebaju li se žene posebno bojati moždanog udara?
Svi se moramo bojati moždanog udara, doduše ne živjeti u strahu od njega, ali svakako napraviti sve da do udara ne dođe, ili barem ako se dogodi kako što učinkovitije sanirati posljedice i nastaviti živjeti.
Kakav je odnos moždanih udara s težim i lakšim posljedicama?
Ti se odnosi na sreću mijenjaju zadnjih desetak godina od kada imamo nove metode liječenja pogotovo kod ishemijskog moždanog udara, a to je najčešća podskupina udara na koje otpada čak 80 posto svih moždanih udara, a nastaje usred začepljenja krvnih žila.
Nekada je statistika bila takva da bi od svih moždanih udara trećina pacijenata umrla, trećina bi bila ozbiljno onesposobljena, a trećina bi ostala bez neuroloških posljedica. Današnje metode značajno mijenjaju te odnose pa broj preživjelih s malim ili nikakvim posljedicama kontinuirano raste.
Zato je jako važno: prepoznati simptome, što ranije se obratiti liječniku, hitno započeti liječenje.
Možete nam pobrojati simptome?
Od neuroloških deficita tu je prvo poremećaj govora bilo koje vrste - često to nazivamo frfljanjem, svaki oblik otežanog govora ili čak prestanak govora, smetnje vida, slabost ili utrnulost jedne polovice lica, slabost jedne polovice tijela.
Simptomi moždanog udara su izravna manifestacija oštećenja jednog dijela mozga u kojem se nalaze centri za upravljanje spomenutim funkcijama.
Upravo u prepoznavanju tih simptoma i u brzini djelovanja odnosno javljanja liječniku, žene su značajno nemarnije od muškaraca. To je inače globalna ženska karakteristika, one te simptome često ignoriraju, zanemaruju i pripisuju ih umoru, neispavanosti, a još gore kada kažu da nemaju vremena zbog takvih stvari otići liječniku. One uglavnom razmišljaju kako se trebaju pobrinuti za sve oko sebe, pa tek onda i za sebe.
Posljedica takvog razmišljanja je prekasno javljanje liječniku, a sve ovo suvremene metode liječenja su najovisnije o vremenu nakon moždanog, jer svake minute nakon udara umire veliki broj živčanih stanica u mozgu ako su bez opskrbe krvlju.
Koji su glavni uzročnici moždanog udara?
Dvije su vrste moždanih udara, prvi su uzrokovani začepljenjem žila i već sam rekla njih je 80 posto, a drugi su hemoragijski moždani udari koji nastaju zbog pucanja krvne žile zbog previsokog krvnog tlaka, a imamo i one koji su posljedica rupture aneurizme, njih je oko 6-8 posto. To su bobičasta proširenja na krvnim žilama .
Na neke čimbenike rizika možemo utjecati, a na neke ne.
Ne možemo utjecati na životnu dob i spol. U nekim fazama života žene prednjače u obolijevanju, to je razdoblje trudnoće i postpartalno, te u starijoj životnoj dobi. Žene su za vrijeme reproduktivne faze malo zaštićenije od ove bolesti, ali već nakon menopauze taj rizik raste.
Jesu li moždani i srčani udar u ikakvom odnosu?
U oba slučaja je riječ o krvnim žilama naravno, ali žile u mozgu imaju svoje posebnosti. Mozak je ipak car cijelog organizma. Mi se često s kardiolozima prepiremo i šalimo čiji je organ važniji, ali smrt recimo ustanovljavamo prema stanju mozga, a ne srca.
Nastanak i srčanog i moždanog udara su slični, ali su krvne žile različite, pa je tako i priroda udara različita. Iako su rizični čimbenici zapravo vrlo slični ako ne i isti.
Što moramo izbjegavati kako bismo smanjili rizik od moždanog udara?
Puno je stvari u našim rukama i mi toga još nismo svjesni. Treba voditi računa o visokom krvnom tlaku, šećernoj bolesti, srčanim bolestima i aritmiji, takve bolesti treba stalno kontrolirati i liječiti.
Ako ste zdravi onda je prehrana na prvom mjestu, a poražava podatak da smo se prije samo četrdesetak godina hranili puno zdravije nego danas. Danas bismo rekli mediteranska hrana, a blitva i srdele su nenadomjestive za naše zdravlje.
Mi smo najdeblja nacija u EU što je šokantno, a u tome predvode mladi muškarci od 40 godina i to u Dalmaciji. To je poražavajuće.
Uz to treba se i fizički kretati. Umjerena tjelesna aktivnost je dnevna šetnja po kvartu od sat vremena. Čimbenik je naravno i zloupotreba alkohola, puno previše pijemo, a pušenje da ne spominjem. To govorim kao bivši pušač i moram reći da je to stvarno štetno, skupo i glupo.
Koliko je visoka svijest o svemu što govorimo? Dio ste akcije Crvenih haljina koje promoviraju važnost brige za vlastito zdravlje posebno vezano za moždane udare kod žena
Dan crvenih haljina je akcija kojom želimo osvijestiti važnost brige i prevenciju moždanih udara kod žena i moram reći da ta akcija ima veliki odjek. Ljudi čuju što govorimo, zainteresirani su, kroz te akcije shvaćamo da ljudi žele čuti informacije, educirati se i brinuti se.
Moram vas pitati postoji li neka naznaka u ponašanju koja bi upućivala na povećani rizik za moždani udar? Evo ne pitam za prijateljicu nego za sebe, često zaboravljam stvari, ne mogu se sjetiti neke riječi, moram sve zapisati, trebam li se bojati da su to znakovi mogućeg oboljenja?
Drago mi je da ste to pitali jer slične simptome imam i ja, ali to nisu pokazatelji ove bolesti. Stres nije floskula i multitasking nije najbolje rješenje kojem žene rado pribjegavaju. Stres je u pozadini mnogih bolesti pa tako i moždanog udara.
Na žalost sve više mladih žena liječimo, a nemaju niti jedan gore navedeni rizik osim stresa. Ljudski mozak je vrhunski organ nema stroja koji ga može zamijeniti. Ali moramo ga ponekad i odmoriti. Ne kažem da ne radimo nego da svemu u životu damo mjeru. Mozak i tijelo će nam biti zahvalni.
Pogledajte cijeli intervju
