ZAGREB - U Njemačkoj je preminula deseta žrtva bakterije E.coli, a prvi slučajevi oboljelih pojavili su se u Danskoj, Švedskoj, Britaniji i Nizozemskoj.
Iako u Hrvatskoj zaraze nema, liječnici su uveli povećani oprez i sve sumnjive pacijente odmah upućuju na dodatne analize krvi i urina. Veliki oprez u pregledima posvećuju djeci čijim roditeljima daju iscrpne upute.
Povećanje cijena
Najnovija izvješća govore da bi uzrok ove epidemije mogli biti krastavci uvezeni iz Španjolske, ali istodobno stručnjaci kažu kako su krastavci uvezeni i iz Austrije, Mađarske i Luksemburga pa tek kad se utvrdi gdje su oboljeli jeli i što moći će se reći je li krivac njemačko ili povrće uvezeno iz drugih zemalja. Štoviše, proizvođači sa sjevera Njemačke kažu kako je njihovo povrće većinom iz plastenika gdje se stajsko gnojivo ne upotrebljava.
Higijena znači sigurnost
U Hrvatskoj je, tvrde naši stručnjaci, mala vjerojatnost širenja zaraze preko stajskog gnojiva jer ga naši poljoprivrednici upotrebljavaju u znantno manjim količinama. - Svježe povrće ako nije dobro oprano može biti izvor bakterija - kaže dr. Dijana Brlek Gorski, iz Službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavod za javno zdravstvo.
Salatu treba prati list po list, dok ostalo povrće treba prati pod tekućom vodom. “Naša sigurnost ovisi o higijeni ”, kaže dr. Brlek Gorski.
Epidemije buknu zbog pogrešaka u pripremi hrane
“U Hrvatskoj se posljednjih godina nije dogodila ni jedna epidemija uzrokovana bakterijom E.coli”, kaže epidemiolog dr. Borislav Aleraj. Naglašava da se teško može očekivati širenje bolesti izvan Njemačke gdje se užurbano radi na otkrivanju izvora zaraze. No, napominje da čak i u slučaju da se kod nas pojavi salata iz Njemačke to ne znači da bi se netko morao razboljeti. Ako bi se povrće dobro opralo skinule bi se i bakterije. Aleraj ističe da su ove i slične epidemije u pravilu posljedica pogreške u pripremi hrane.