Bez obzira na to jeste li čisti ateist, agnostik ili gorljivi vjernik, utjecaj religije na ljudski mozak je isti. Istraživanja na području neuroteologije ili neuroznanosti o teološkim uvjerenjima došla su do iznenađujućih otkrića koja donekle mijenjaju način na koji razmišljamo o duhovnosti.
Na primjer, neki znanstvenici sugeriraju da vjersko iskustvo aktivira ista područja mozga kao što su seks i droga. Ova otkrića potvrđuju prethodne spoznaje da angažiranje u duhovnoj praksi povećava razinu serotonina, što je neurotransmiter sreće, i endorfina.
DRUGAČIJI UČINCI
Dr. Andrew Newberg, profesor neuroznanosti i ravnatelj Instituta za integrativno zdravlje Istraživačkog centra Marcus na Sveučilištu Thomas Jefferson, objašnjava kako različite religije imaju drugačije učinke na mozak jer svaka na specifičan način aktivira određenja područja mozga. Tako se, na primjer, pokazalo da budisti koji meditiraju isto kao i katoličke redovnice koje mole imaju povećanu aktivnost u frontalnom režnja mozga.
Ta su područja povezana s povećanim fokusom i pažnjom, vještinama planiranja, sposobnosti projiciranja u budućnost i sposobnosti izgradnje složenih argumenata.
Molitva i meditacija također se dovode u vezu sa smanjenom aktivnosti u tjemenom režnju, odgovornom za vremensku i prostornu orijentaciju.
PSIHOLOŠKA STABILNOST
Kako točno duhovnost i religija utječu na zdravlje? Jedno istraživanje je pokazalo da religija potiče zdravo ponašanje što podrazumijeva izbjegavanje zloupotrebe alkoholnih pića, pušenje i konzumiranje nezdrave prehrane, religija teži promicanju zdravog stila života, religiozni ljudi imaju više optimizma, a oslanjajući se na religiju rjeđe padaju u depresivna i druga teška mentalna stanja.
Drugo istraživanje je pokazalo da odnos čovjeka s Bogom podiže psihološku stabilnost. Znanstvenici bolnice Mclean u blizini Bostona otkrili su da ljudi koji vjeruju u Boga manje brinu, tolerantniji su i mnogo manje nesigurni u život i sebe od ateista.
Sociolozi na Sveučilištu Wisconsin-Madison otkrili su da su ljudi u nasilnim odnosima našli utjehu i spas u molitvi i na taj način izbacili bijes i podigli osjećaj samopoštovanja.
Najnovija istraživanja iz područja neuroteologije tvrde da je baza vjerskog iskustva ista.
