Ponekad imamo lijepe snove, ponekad ružne, a ponekad neke koji nemaju veze sa zdravim razumom. A ponekad prođe i nekoliko tjedana da se ne možemo sjetiti niti jednog sna pa ne znamo jesmo li uopće sanjali. Evo što stručnjaci kažu o tome zašto neke snove pamtimo, a druge ne
Kvaliteta sna, ciklusi sna i jutarnje distrakcije imaju utjecaj
Ako upravo prolazite kroz period u kojem se ne sjećate niti jednog sna, možda je vaša REM faza sna u specifičnom stanju. Najaktivnije sanjanje odvija se tijekom REM faze, koja čini oko 25 posto noći. REM ciklusi postaju sve duži kako noć „napreduje”, a najduži su pred samo jutro. Pa ako vam je budilica namještena na vrijeme koje se ne poklapa s jednim od REM ciklusa, to može biti razlog zašto ne pamtite snove.
Druga mogućnost? Korištenje tehnologije. Ako odmah nakon što se probudite doživite neku distrakciju, poput telefonskog poziva ili gledanja vijesti na televiziji, to može istisnuti snove iz vaše glave. No, ponekad jednostavno sadržaj vaših snova nije naročito dojmljiv ni pamtljiv. Ako se baš nikada ne sjećate svojih snova ili, pak, uvijek imate noćne more, možda bi trebali poraditi na povećanju kvalitete sna.
Razlog može biti to što ne spavate dovoljan broj sati tijekom noći.
- Kad skratite vrijeme spavanja, najčešće je ono što „otpada” upravo jutarnja REM faza, a to je ona u kojoj imamo najduže i najdojmljivije snove - objašnjava Tore Nielsen, somnolog sa Sveučilišta u Montrealu
ČITAJTE I: Neki su ugodni, neki baš i ne, ali ih ne bismo trebali ignorirati: što nam to poručuju neki od najčešćih snova, pa i oni 'mokri'
Faza sna utječe na to hoćete li zapamtiti sve ili samo 'bljeskove'
Sigurno vam se dogodilo da ste se sjećali nekog vrlo realističnog sna koji je djelovao kao produžetak vašeg stvarnog života. No, vjerojatno je bilo i situacija kad ste se mogli sjetiti samo nekih dijelova sna. Prema mišljenju Andrew Varga, neuroznanstvenika iz Mount Sinai Integrative Sleep Centra, tijekom različitih faza sna mogu se događati takvi različiti tipovi snova. Smatra se da se većina snova koji imaju nekakav 'zaplet' ili radnju događaju tijekom REM faze, neovisno o tome je li san bizaran ili realističan.
S druge strane, snovi do kojih dolazi u ne-REM fazama sna imaju manje radnje i više nalikuju samo na kratke scene nabijene emocijama. Postoji i takozvano lucidno sanjanje, kako se naziva situacija kad smo svjesni da sanjamo. Ako često imate lucidne snove, to može biti indikativno za način kako radi vaš mozak. Naime, osobe kojima se to događa imaju povećanu funkcionalnu konektivnost, odnosno povećan simultani dotok krvi u prednjem prefrontalnom režnju. Lucidno sanjanje je moćno sredstvo za istraživanje prostora našeg uma, rješavanje problema, strahova,
Ako ih ne pamtite, to ne znači da ne sanjate
Pitanje sanjamo li čak i onda kad se ne možemo sjetiti sna je pomalo filozofsko, smatra Andrew Varga uspoređujući to s pitanjem „čuje li se zvuk pada stabla, ako ono padne u šumi kad nema nikoga u blizini da čuje taj zvuk?”. U oba slučaja odgovor je potvrdan.
- Najaktivnije sanjanje se događa u REM fazi, a nije uobičajeno da netko nikada nema REM fazu sna, iako se to ponekad može dogoditi u slučaju teške apneje - kaže Varga zaključujući da to znači da se snovi vjerojatno događaju svima, iako je teško to znanstveno dokazati.
I Niesen se slaže da je teško dokazati da uvijek nešto sanjamo, no i on sam vjeruje da uvijek postoji određena razina kognitivne aktivnosti u snu. - Ponekad je to možda samo neki oblik razmišljanja koji ne uključuje nikakve emocije, žive slike ili tijek radnje - kaže Niesen.
U svakom slučaju, snovi ostaju složena problematika za znanstveno istraživanje i još je potrebno mnogo studija dok se ne bude moglo reći da potpuno shvaćamo procese koji stoje iza njih.