OBJAVLJENO:

U našoj zemlji godišnje od srčano-žilnih bolesti umre oko 27.000 građana, što je otprilike polovica svih umrlih osoba. Od iznenadne srčane smrti gotovo svakoga sata umre jedan stanovnik Hrvatske, što je oko 9000 takvih smrtnih slučajeva godišnje. Ipak, kao i u većini zapadnih zemalja, i u Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina smrtnost od srčano-žilnih bolesti ipak polako smanjuje, no problem je što je i dalje izrazita prevalencija rizičnih faktora na koje možemo utjecati.

Rizični faktori koji najčešće dovode do obolijevanja od srčano-žilnih bolesti upravo su oni za koje smo uglavnom sami krivi, poput pušenja, pretilosti, nezdravog načina prehrane, povišenih vrijednosti masnoća u krvi, povišenog kolesterola, visokog krvnog tlaka, pijenja alkohola, nedovoljne tjelesne aktivnosti, a sve češće i stresa i emotivne napetosti.

U nastavku donosimo odgovore na najčešća pitanja koja pacijenti postavljaju svojim liječnicima vezanim za bolesti srca i krvnih žila.


Koji je normalan srčani ritam? Što su bradikardija i tahikardija?

Smatra se da je normalan broj otkucaja srca u mirovanju između 60 i stotinu.

Bradikardija znači smanjenje otkucaja srca odrasle osobe na manje od 60 u minuti. Može biti uzrokovana poremećajima u radu srca, srčanim bolestima ili urođenim srčanim manama, ali i poremećajem elektrolita. I neki lijekovi, posebno za snižavanje krvnog tlaka i protiv aritmija, mogu usporiti rad srca. Bradikardija se uglavnom javlja kod starijih ljudi. Njeni simptomi mogu biti umor, slabost, omaglica, kratki dah, palpitacije, nelagodan osjećaj u prsima.

Tahikardija se očituje povećanjem broja otkucaja srca, iznad stotinu u minuti, pa do te mjere da osoba ima osjećaj da će joj se srce raspuknuti. Može biti kratkotrajna ili dugotrajna.

Razlikuju se sinusna, ventrikularna i supraventrikularna tahikardija.

  • Sinusna najčešće nastaje u sklopu normalnih fizioloških procesa, primjerice kod napora, ili se javlja kao posljedica anemije, pojačanog rada štitnjače i sl.
  • Ventrikularna tahikardija je brz srčani ritam koji nastaje u klijetki i to je po život opasno stanje. Dijagnosticira se EKG-om, a liječi kardioverzijom ili antiaritmicima.
  • Supraventrikularne tahikardije skupina je poremećaja srčanog ritma s brzinom iznad stotinu otkucaja u minuti, a mjesto nastanka je bilo gdje u srcu, osim u srčanim klijetkama.


Što je fibrilacija atrija (FA) i zbog čega je opasna?

Fibrilacija atrija je srčana aritmija koja nastaje kao posljedica izrazito brzih i nepravilnih električnih impulsa u atriju čija je frekvencija od 400 do 600 u minuti. Zbog toga dolazi do izostanka kontrakcije atrija te, ovisno o stanju atrioventrikularnog čvora (AV-čvora), frekvencija ventrikula može biti usporena ili ubrzana.

FA je najčešća aritmija u općoj populaciji, češća u starijoj dobi i nešto češća kod muškaraca.

Među starijima od 80 godina oko deset posto ima FA. Osim životne dobi i spola, rizični faktori za razvoj FA su povišeni krvni tlak i koronarna bolest srca, kao i bolest srčanih zalistaka, bolesti štitnjače, dijabetes, uživanje alkohola, zatajenje srca. Simptomi FA su osjećaj preskakanja srca (palpitacije), bolovi u prsnom košu, osjećaj nedostatka zraka, omaglice i gubitak svijesti, no FA može biti i potpuno bez simptoma.

Ova aritmija povećava rizik za moždani udar jer je zbog nepravilnog rada srca povećana mogućnost nastanka krvnog ugruška te za zatajenje srca.

 

Ako su simptomi izraženi, može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Fibrilacija atrija liječi se antikoagulantnim lijekovima, antiaritmicima te elektrokardioverzijom. Kod pacijenata koji imaju trajnu FA i ubrzani srčani ritam primjenjuju se lijekovi, a kod onih s trajnom FA i usporenim srčanim ritmom primjenjuje se elektrostimulacija.

Što je srčani udar?

Srčani udar ili infarkt miokarda je propadanje srčanog mišića iza mjesta na kojem se koronarna arterija začepila ili je pak protok krvi naglo smanjen. Težina incidenta ovisi o tome koja je koronarna arterija pogođena, na kojem je mjestu nastalo začepljenje, o vrsti plaka, o tome je li moguće učiniti akutni zahvat kako bi arterija postala prohodna. Infarkt najčešće nastupa između 6 sati ujutro i podneva, učestalost je tada dva puta veća nego u ostalim dijelovima dana.


Što uzrokuje srčane bolesti?

Razvoj srčanih bolesti često je povezan sa životnim stilom koji povećava rizik od ateroskleroze, odnosno sužavanja arterija.

Pušenje, loše kontroliran krvni tlak i dijabetes važni su faktori koji uzrokuju upalu i iritaciju unutrašnjih stijenki koronarnih arterija.

 

S vremenom se kolesterol iz krvi može nakupljati na upaljenim područjima i formirati plak. Kako plak raste, tako se unutrašnji promjer arterija sužava. Kada se suzi na 40 do 50 posto, protok krvi je toliko otežan da se mogu razviti simptomi angine pektoris. Pod nekim okolnostima plak može oštetiti stijenku arterije, što vodi formiranju krvnog ugruška u koronarnoj arteriji, koji može potpuno začepiti arteriju te sprečavati krv bogatu kisikom da dospije i dijelove srčanog mišića iza mjesta blokade. Tada taj dio srca počinje umirati - to je infarkt miokarda ili srčani udar. Ako stanje nije na vrijeme prepoznato i tretirano, zahvaćeni dio mišića ne može se oživjeti te ga zamjenjuje ožiljkasto tkivo.

Dugoročno, ono smanjuje sposobnost srca da pumpa krv dovoljno učinkovito i u dovoljnoj mjeri, što može voditi do razvoja ishemijske kardiomiopatije. Srčani mišić koji ne dobiva dovoljno krvi može prestati normalno provoditi električne impulse. To može dovesti do razvoja abnormalnog električnog srčanog ritma, što uključuje ventrikularnu tahikardiju i ventrikularnu fibrilaciju, aritmije koje su povezane s iznenadnom srčanom smrti.

Srčane bolesti mogu biti uzrokovane i prirođenim greškama ili infekcijama koje pogađaju srce.


Koji su rizični faktori za nastanak srčanih bolesti?

Kao i u većini zapadnih zemalja, i u Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina smrtnost od srčano-krvožilnih bolesti ipak polako smanjuje, no problem je što je i dalje izrazita prevalencija rizičnih faktora na koje možemo utjecati. Rizični faktori koji najčešće dovode do obolijevanja od srčano-žilnih bolesti upravo su oni za koje smo uglavnom sami krivi, poput pušenja, pretilosti, nezdravog načina prehrane, povišenih vrijednosti masnoća u krvi, povišenog kolesterola, visokog krvnog tlaka, pijenja alkohola, nedovoljne tjelesne aktivnosti, a sve češće i stresa i emotivne napetosti.

Tu su i rizični faktori koje ne možemo promijeniti kao što su naslijeđe, spol ili dob.

Ipak, postoje mnogi koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik za razvoj srčanih bolesti. Ključno je usvojiti neke mjere zdravog života i uporno ih stalno održavati. Jedan od najvažnijih faktora rizika za razvoj bolesti srca je pušenje. Kemikalije u duhanu mogu oštetiti srce i krvne žile, što dovodi do sužavanja arterija zbog nakupljanja plaka (ateroskleroza), a to u konačnici može dovesti do srčanog udara. Ugljikov monoksid u dimu cigarete smanjuje pak razinu kisika u krvi povećavajući krvni tlak i broj otkucaja srca. Stoga, kada je riječ o prevenciji srčanih bolesti, nema količine duhana koja je sigurna. Čak su i bezdimni duhan (električna cigareta) i pasivno pušenje rizični.

No, dobra je vijest da se rizik od srčanih bolesti počinje brzo smanjivati nakon prestanka pušenja, a nakon 15 godina jednak je riziku osoba koje nikada nisu pušile. Posebno s rizičnim faktorima trebaju biti oprezne osobe koje imaju povećan obiteljski rizik.

Jedini način prevencije je izbjegavati i liječiti rizične faktore, a za osobe koje ih nemaju zdravo se hraniti, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, uz rekreativno bavljenje sportom (barem pet puta tjedno po najmanje 30 minuta) i izbjegavanje kroničnog stresa.

 

Full length of attractive young woman in dress smiling while standing next to her old fashioned bicycle on the meadow
Getty Images/iStockphoto

Ne podcjenjujte važnost redovite tjelovježbe.


Kako povišeni kolesterol i trigliceridi utječu na srce i žile?

Kolesterol se stvara u tijelu, sve ga stanice mogu stvarati, a glavno mjesto na kojem nastaje je jetra. Ova za život važna tvar unosi se i hranom, a ako se u organizam puno unosi hranom, proizvodnja u stanicama se smanjuje. Postoji li u organizmu višak kolesterola, tijelo ga ne može iskoristiti. Stoga kolesterol ostaje u krvi i postupno se odlaže na stijenkama krvnih žila. Stvaraju se plakovi koji postupno sužavaju promjer arterije i smanjuju njezinu elastičnost uzrokujući tako razvoj srčano-krvožilnih bolesti. Tom procesu ponajviše pogoduju povišena razina LDL (tzv. lošeg) kolesterola u krvi, a krivac su i opasne tvari koje unosimo u organizam, poput nikotina, te oštećenja nastala zbog povišenog krvnog tlaka. Trigliceridi su masnoće pohranjene u masnim stanicama tijela, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. U organizam ih unosimo i hranom, glavni su sastojak životinjskih i biljnih masti i ulja.

Obično je visoka razina triglicerida u organizmu praćena visokom razinom LDL kolesterola, a niskom razinom HDL-a (tzv. dobrog) kolesterola, iako to ne mora biti pravilo.

Povišena razina triglicerida rizik je za razvoj ateroskleroze, no ne u tolikoj mjeri kao povišena razina kolesterola. Često se u iste osobe nađu i povećan kolesterol i povišeni trigliceridi u krvi.


ČITAJTE I:

Zašto je infarkt postao opasniji za žene nego što je za muškarce?

10 SITUACIJA zbog kojih bismo svakako trebali otići na pregled srca

U ovim slučajevima je situacija sa srcem toliko ozbiljna da treba ODMAH pozvati hitnu pomoć

JER NISU ISTI: Koji su simptomi infarkta kod muškaraca, a koji kod žena?

Kako cigarete utječu na najvažniji mišić u tijelu i što se događa sa srcem kad prestanemo pušiti

Utječe li stres doista na naše srce ili su to samo bapske priče?

Samo ovako smanjujemo rizik za infarkt, a ako ga i pretrpimo vjerojatno neće biti najteži


Kako su srčane bolesti povezane s moždanim udarom?

Srčana bolest je uobičajeno uzrokovana aterosklerozom (otvrdnuće i začepljenost arterija), a taj proces može prouzročiti i moždani udar. Većina je moždanih udara izazvana krvnim ugruškom koji se formira ili u mozgu ili do njega doputuje iz sužene vratne arterije. Liječenje i snižavanje rizičnih faktora za aterosklerozu smanjuje vjerojatnost i za srčani i za moždani udar. Primjerice, snižavanje razine kolesterola u krvi smanjuje rizik za moždani udar za oko 25 posto.


Može li se srce oporaviti nakon prestanka pušenja?

Ako ste sposobni prestati pušiti, vaš rizik od srčanog ili moždanog udara počinje se smanjivati već za nekoliko tjedana. Nakon jedne godine rizik za koronarnu srčanu bolest smanjen je upola u odnosu na pušača, a s rizikom nepušača izjednačit će se za petnaest godina bez cigaretnog dima. U svakom slučaju, velika većina bivših pušača tvrdi da se osjeća zdravije i ima više energije otkad su prestali pušiti.


Je li hipotiroidizam rizični faktor za srce?

Hipotiroidizam (smanjena funkcija štitne žlijezde) može podići razinu kolesterola u krvi i tako pridonijeti razvoju srčanih bolesti. Kad se hipotiroidizam liječi hormonskom terapijom, razina kolesterola vraća se u normalu.


Kako hormonska kontracepcija utječe na srce i žile?

Tablete za hormonsku kontracepciju mogu izazvati malo povećanje rizika za trombozu i srčani udar. To se uglavnom događa ženama koje uzimaju takvu kontracepciju dulje od deset godina i koje puše cigarete.


Kako san utječe na zdravlje srca?

Za zaštitu srca trebali bismo paziti na to da dovoljno spavamo. Ljudi koji nedovoljno spavaju imaju, naime, veći rizik od pretilosti, visokog krvnog tlaka, srčanog udara, dijabetesa i depresije, a nedovoljnim se za odrasle osobe smatra sve manje od sedam do osam sati sna svake noći.


Razvije li većina pretilih ljudi srčane bolesti?

Debljina može povećati rizik od srčanih bolesti na nekoliko načina. Ona može i deseterostruko povećati rizik od nastanka visokog krvnog tlaka i dijabetesa. Nadalje, može utjecati na smanjenje razine HDL ili "dobrog" kolesterola, što je također važan rizični faktor. Naročito je opasan tzv. metabolički sindrom - kombinacija masnoće oko trbuha, visokog krvnog tlaka, visoke razine šećera i triglicerida u krvi. Jedan od načina da provjerite je li vaša težina pravilna jest da izračunate svoj indeks tjelesne mase, ITM (težinu u kilogramima podijelite s kvadratom visine u metrima): ako je rezultat iznad 25, imate povećan rizik od bolesti srca i moždanog udara. Ako ste preteški, važno je da pravilnom prehranom i vježbanjem ublažite faktore rizika.

Već i mali gubitak može biti koristan jer smanjenje tjelesne težine od 3 do 5 posto može smanjiti rizik od dijabetesa, a smanjenje težine od desetak posto pomaže u snižavanju krvnog tlaka i razine kolesterola u krvi.

 


Koliko je šećerna bolest (i u odrasloj dobi) jak rizični faktor?

Novije studije pokazuju da je kod osoba s dijabetesom rizik od srčanog udara pet puta veći nego kod osoba koje nemaju šećernu bolest. Nadalje, poznato je da liječenje povišenog tlaka i kolesterola kod dijabetičara može dramatično sniziti rizik od srčanih bolesti. Zato je iznimno važno da oboljeli od šećerne bolesti redovito mjere tlak i kolesterol i tretiraju ih na odgovarajući način. Spomenute studije provođene su na osobama koje su razvile dijabetes tipa 2 u odrasloj dobi, dakle rizik je i kod njih povećan.

Srećom, kod nekih pacijenata iz te skupine moguće je dijabetes ublažiti, pa i potpuno izliječiti prehranom i vježbanjem koji će dovesti do gubitka prekomjernih kilograma. Zapravo, gubitak kilograma vjerojatno je učinkovitiji od nekih lijekova koji se propisuju.


Može li se mjerenjem CRP-a uočiti povišeni rizik za infarkt?

Jedan od novijih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti koji se mogu pratiti je i upalni marker visokoosjetljivi C-reaktivni protein. Uz njega, mogući faktori rizika za nastanak bolesti srčanih arterija su i povišeni trigliceridi, povišene male LDL čestice, povišen homocistein, povišen lipoprotein Lp (a) i povišen fibrinogen, kojima se teoretski može predvidjeti ima li netko povišen rizik za srčani udar.

Kako menopauza utječe na zdravlje srca?

Glavna karakteristika menopauze je snižavanje razine spolnih hormona, prije svega estrogena, koji ima zaštitnu ulogu u kardiovaskularnom zdravlju. Stoga su srčano-žilne bolesti u žena prije menopauze puno rjeđe nego u muškaraca iste dobi. Estrogen usporava aterosklerozu i znatno reducira faktore rizika, kao što su povišeni tlak ili povišena razina ukupnog i LDL kolesterola te triglicerida, trbušna debljina i šećerna bolest. Nakon menopauze smanjuje se razina estrogena i slabi njegova zaštitna uloga. Žene koje su prije menopauze imale tzv. niski tlak odjednom počinju mjeriti povišene vrijednosti, počinju se debljati u struku, raste im razina loših masnoća. To dovodi do povećanog rizika od srčano-žilnih bolesti, prije svega koronarne bolesti (srčani udar, angina pektoris) te cerebrovaskularne bolesti (moždani udar). Deset godina poslije menopauze rizik za koronarnu bolest izjednačava se s rizikom kod muškaraca iste dobi, bez obzira na to kada je menopauza počela.


Koji simptomi upućuju na fibrilaciju atrija?

Apsolutno nepravilan, obično ubrzan rad srca veže se uz najčešću aritmiju - fibrilaciju atrija. Ona je neovisan faktor za povećani rizik smrti. Relativni rizik kod muškaraca u dobi od 50 do 59 godina je 1,5 posto, dok je kod žena iste skupine 1,9 posto. U populaciji bolesnika starijih od 80 godina ovaj je rizik viši od 23 posto. Najveći broj smrtnih ishoda posljedica je cerebrovaskularnog inzulta. Upravo je zato fibrilacija atrija poremećaj srčanog ritma koji se nikako ne bi smio zanemariti.


Zašto je kod infarkta važno doći u bolnicu u roku od 12 sati?

Osoba koja je došla u bolnicu u okviru dvanaest sati od početka infarkta može se liječiti tako da se kateterom uđe u krvnu žilu i dođe do srca te nađe mjesto na kojem je došlo do začepljenja. Ugrušak se zatim povuče malim aspiratorom ili se krvna žila proširi balonom te se na to mjesto postavi malena potpornica (koja se naziva stent). Opisani postupak ujedno je i najbolji način liječenja infarkta. U bolnicama u kojima se ne može reagirati na opisan način oboljelome se mogu davati fibrinolitici, odnosno lijekovi koji otapaju ugrušak i daju sličan rezultat kao i postavljanje stenta. U Hrvatskoj je sustav intervencije kod infarkta organiziran jako dobro - svi su dijelovi naše zemlje pokriveni centrima koji mogu obaviti potreban zahvat, a kad bolesnika koji je doživio infarkt prime centri u kojima se opisani zahvat ne izvodi, mogu organizirati transport unutar vremena od 90 minuta.

Eventualne posljedice vezane su za vrijeme koje protekne od trenutka kad je osoba dobila infarkt pa do trenutka kad je primljena u bolnicu.

 

U tom periodu, naime, ipak dolazi do oštećenja jednog dijela srčanog mišića pa na njemu nastaje ožiljak, no puno manji nego što bi bio da se u tom trenutku nije otvorila krvna žila.


U kojoj dobi treba početi s temeljitim redovnim pregledima srca?

Bolesti srca i krvnih žila, od kojih umire svaki drugi stanovnik tzv. razvijenog svijeta, ubojica su broj jedan suvremenog čovjeka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od bolesti srca i krvnih žila u svijetu godišnje umire oko 17 milijuna ljudi, od toga u Europi oko pet milijuna. Učestalost kardiovaskularnih bolesti i potreba za njihovim liječenjem najveća je u starijih osoba. Unatoč tome, u posljednjim je desetljećima životna dob u kojoj možemo očekivati pojavu ovih bolesti sve niža te više od trećine umrlih od kardiovaskularnih bolesti pripada osobama srednje dobi. Utjecaj rizičnih faktora na kardiovaskularni morbiditet počinje već u dobi adolescencije, a redovite kontrole preporučeno je početi provoditi već u tridesetim godinama.

Close-up of young attractive woman keeping eyes closed while standing outdoors
Getty Images/iStockphoto

Postoje simptomi koje ne smijemo ignorirati, baš kao što postoje i rizični faktori na koje ne smijemo zaboraviti.


Jesu li srčane bolesti nasljedne?

Postoje dvije grupe rizičnih čimbenika koji pogoduju nastanku kardiovaskularnih bolesti: oni na koje ne možemo utjecati (genetska predispozicija, spol, dob) i oni na koje možemo utjecati, odnosno smanjiti ih određenim promjenama u životnom stilu i/ili medicinskom terapijom (pušenje, loša prehrana itd.). Koronarna bolest srca češće se javlja u pojedinim obiteljima te u oko 30 posto bolesnika koji dožive infarkt srca koronarnu su bolest imali roditelji ili bliži rođaci.

Povećani rizik od srčanog udara najčešće se viđa kod osoba čiji su prvi srodnici (roditelji, braća i sestre) imali srčani udar prije 45. godine (muškarci), odnosno prije 55. godine (žene). Osobe s obiteljskim rizikom imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, no promjenama stila života i utjecanjem na promjenjive faktore rizika mogu izbjeći ili znatno odgoditi pojavu bolesti. Redovite liječničke kontrole stoga su izuzetno važne.


Kada na kontrole ako imamo obiteljsku povijest bolesti srca?

Tko ima obiteljsku povijest srčanih bolesti trebao bi od 18. godine početi redovito, svake godine, kontrolirati razinu kolesterola, krvni tlak te napraviti testove za dijabetes. Naravno, treba voditi zdrav život, uz pravilnu prehranu, redovitu vježbu, bez cigareta.


Mogu li djeca imati srčanu bolest?

Mogu. Glavni tip kod djece je kongenitalna (prirođena) srčana bolest, što je stanje nenormalne strukture ili rada srca pri rođenju. Postoje i rijetke nasljedne bolesti koje mogu podići razinu kolesterola kod tinejdžera toliko visoko da izazovu srčani udar.


Jesu li srčane bolesti nepovratno stanje?

Srčane bolesti potencijalno se mogu izliječiti ako se izbjegavaju rizični faktori kao što su pušenje, povišeni kolesterol i visoki krvni tlak. Nekoliko je studija pokazalo, primjerice, da agresivno snižavanje razine LDL (tzv. lošeg) kolesterola na vrijednosti ispod 2,5 mmol/L (uobičajeno je preporučeno ispod 3 mmol/L) može barem djelomično "otvoriti" blokirane koronarne arterije.


Što treba obuhvaćati kardiološki pregled?

Svaki kardiološki pregled počinje iscrpnom anamnezom koja mora sadržavati obiteljsku sklonost nekim bolestima, primjerice povišenom krvnom tlaku, infarktu srčanog mišića, moždanom udaru, šećernoj bolesti ili malignim i drugim težim bolestima.

Osobna anamneza uključuje pak sve eventualne bolesti od rođenja do dana pregleda, a u slučaju težih bolesti ili operativnih zahvata korisno je potkrijepiti ih medicinskom dokumentacijom kako bi se izbjegli nepotpuni navodi bolesnika.

Nakon toga treba detaljno opisati eventualne sadašnje tegobe (ako zbog njih osoba dolazi na pregled), primjerice osjeća li "preskakanje" ili nepravilan rad srca, javlja li se bol u prsima pri mirovanju ili pri naporu ili se pak intenzivna bol javila u posljednjim satima, širi li se bol iz prsa (u lijevo rame i ruku, vrat, donju čeljust), javlja li se zaduha pri naporu ili je prisutna i u mirovanju te na koliko jastuka osoba spava. Svakako treba uzeti u obzir i kakve su fiziološke funkcije osobe (apetit, stolica, mokrenje, san).

Uzimaju se podaci o navikama kao što su pušenje, konzumiranje alkohola, opojnih droga ili kave. Treba precizno navesti uzima li osoba neke lijekove, kao i njihove doze, jer neki lijekovi za srce mogu promijeniti izgled elektrokardiograma (EKG). Uz to, s obzirom na radnu sposobnost, potrebno je saznati zanimanje i posao koji osoba obavlja, navesti ima li alergije, bilo na prirodne alergene ili na lijekove te za žene vrijeme zadnje menstruacije.

Nakon uzimanja anamneze slijedi klinički pregled s mjerenjem krvnog tlaka. Kardiološki pregled obavezno uključuje snimanje i očitanje EKG-a. Danas postoji niz pretraga koje upotpunjuju kardiološki pregled i u dvojbenim situacijama daju kardiologu niz korisnih informacija. U tom slučaju već je riječ o kardiološkoj obradi i indikacijama za nju. Primjerice, laboratorijske pretrage mogu otkriti uzrok angine pektoris (primjerice anemiju, šećernu bolest ili povećane masnoće u krvi), a povišeni srčani enzimi otkrivaju svježi infarkt srčanog mišića.

Dinamička elektrokardiografija (holter EKG-a) kontinuiranim snimanjem (primjerice 24 sata) daje uvid u regularnost srčanog ritma ili u postojanje različitih oblika aritmije.

Rendgen srca i pluća daje korisne informacije o veličini srca, prokrvljenosti pluća te o mogućem nakupljanju tekućine u prsnoj šupljini ili oko srca. Ultrazvuk srca daje vrijedne informacije o građi i funkciji srčanih struktura, a danas se radi sondom preko prsnog koša i rjeđe kroz jednjak.

Ergometrija (test opterećenja koji pomoću elektrokardiograma prati električnu aktivnost srca dok pacijent vježba na pokretnoj traci ili sobnom biciklu) daje informacije o toleranciji fizičkog napora i prokrvljenosti srčanog mišića.

Scintigrafija miokarda odgovara na pitanje radi li se o slabijoj prokrvljenosti srčanog mišića pri mirovanju ili pri opterećenju te razlikuje ožiljak od živog srčanog mišića.

Koronarografija daje slikovni prikaz koronarnih arterija (krvnih žila preko kojih se hrani srčani mišić). Tijekom retrage može se po potrebi ugraditi stent na mjestu sužene arterije te je to istovremeno dijagnostički i terapijski zahvat.


Kome je potreban detaljniji pregled?

Radi izbjegavanja iznenadnih smrti i kod naoko zdravih osoba koje se rekreativno ili aktivno bave sportom potrebno je prije početka bavljenja tim aktivnostima, uz kardiološki pregled, učiniti EKG, ultrazvuk srca, ergometriju te po potrebi (u slučaju poremećaja srčanog ritma) holter EKG-a. Takvom obradom prepoznat će se oni sa srčanom manom i prevenirati kasnije neugodne komplikacije.

Za osobe starije od 40 godina, naročito ako imaju povišen krvni tlak, podrazumijeva se da uz pregled trebaju napraviti EKG, ultrazvuk srca i ergometriju jer se time dobiva uvid u eventualne komplikacije povišenog krvnog tlaka.

 

Kod pušača i osoba sa šećernom bolesti preporučuje se te pretrage napraviti i ranije jer oni ranije razviju aterosklerotske promjene na krvnim žilama.

Attractive young woman carrying a basket full of apples and smiling while standing in garden
Getty Images/iStockphoto

Iako mnogi ignoriraju tu činjenicu, prehrana je izrazito bitna!


Što se događa ako se srčana bolest ne prepozna i ne liječi?

Ako se srčane bolesti ne liječe ili se ne liječe adekvatno, mogu uzrokovati ozbiljnu anginu pektoris, zatajenje srca s kratkim dahom već i kod najmanjih napora. Povećan je rizik od smrti. Većina liječnika danas je vrlo dobro upoznata s tretiranjem srčanih bolesti, stoga vrlo rijetko ostaju neliječene.


Kako prehranom možemo utjecati na zdravlje srca?

Uz kretanje, za zaštitu zdravlja srca od ključne je važnosti i zdrava prehrana jer se njome može znatno smanjiti rizik od srčanih bolesti. Nama najbliži primjer zdrave prehrane za srce je mediteranska dijeta, tj. prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama.

Cilj je jesti mahunarke, mliječne proizvode s niskim udjelom masnoća, nemasno meso i ribu te izbjegavati previše soli i šećera, a naročito zasićene masnoće i transmasti (kojih ima najviše u crvenom mesu, punomasnim mliječnim proizvodima, prženoj brzoj hrani, pekarskim proizvodima, margarinu…).

Treba koristiti masnoće iz biljnih izvora kao što su maslinovo ili ulje sojine repice, jesti pet do deset obroka voća i povrća dnevno te dva ili više obroka tjedno ribe, kao što su losos, tuna ili srdela. S alkoholom ne treba pretjerivati niti ga posve izbjegavati, jer umjereno pijenje alkohola može imati zaštitni učinak na srce.

Je li dobro u prevenciji uzimati dodatke prehrani za srce (omegu-3, vitamin E...)?

Preparati polinezasićenih omega-3 masnih kiselina, pri tome mislimo na eikozapentanoičnu (EPA) i dokozaheksanoičnu kiselinu (DHA), prema kliničkim ispitivanjima opravdano se koriste za smanjenje kardiovaskularnog rizika u svrhu sekundarne prevencije srčanog udara ili drugih oblika koronarne bolesti. To je prije svega rezultat preporuke američkih kardioloških institucija, dok su europske kardiološke institucije u tom smislu suzdržane. Preporučena doza EPA i DHA u sekundarnoj prevenciji je 1 gram na dan ili 7 grama na tjedan.

U našoj zemlji postoje samo tri preparata koja sadrže 1 gram EPA i DHA u kapsuli i ti se preparati mogu dobiti jedino na liječnički recept, dok preparati koji se kupuju slobodno i široko se primjenjuju u primarnoj prevenciji sadrže puno manju dozu omega-3 masnih kiselina, najčešće između 200 i 300 miligrama.

 

Nemaju podloge u kliničkim ispitivanjima, ali nemaju ni štetnih efekata, stoga se primjenjuju široko. Vitamin E je snažan prirodni antioksidans koji se široko primjenjivao u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, no u početku obećavajući podaci o smanjenju kardiovaskularnog rizika nisu potvrđeni u randomiziranim kontroliranim kliničkim ispitivanjima. Isto tako, svi drugi suplementi koji se koriste u svrhu primarne prevencije i kupuju se slobodno, poput koenzima A i drugih sličnih preparata, nemaju klinički dokazanu korist, ali ni štetu.


Je li crno vino dobro za srce? Snižava li češnjak kolesterol?

Smatra se da jedno ili najviše dva pića na dan mogu smanjiti rizik od srčanog udara, vjerojatno zahvaljujući tome što pijenje vina, ali i alkoholnih pića općenito, povećava razinu HDL (tzv. dobrog) kolesterola. Svakako, dobrobiti se odnose samo na umjeren unos alkohola, veće količine ih poništavaju.

Što se tiče češnjaka, općenito se smatra da može pomoći snižavanju razine kolesterola, no rezultati istraživanja su kontradiktorni; najveća studija koja se bavila tim pitanjem pokazala je nikakve ili vrlo male dobrobiti. No, vrijedi pokušati; neki liječnici savjetuju da pacijent, ako mu to odgovara, tijekom tri mjeseca svakodnevno jede češnjak pa nakon tog vremena ponovno provjeri vrijednosti kolesterola.


Je li sol loša za zdravlje srca?

Sol u prehrani kod nekih ljudi može uzrokovati povišenje krvnog tlaka, zbog toga se općenito savjetuje umjerena upotreba soli (ukupni unos ne veći od 6 grama na dan, što odgovara čajnoj žličici soli). Osobito je važno nadzirati unos soli kod pacijenata s visokim tlakom koji nije kontroliran uobičajenom terapijom. Mnoga hrana, poput gotovih jela, čipsa, kikirikija... sadrži vrlo mnogo soli.


Žene nakon menopauze često uzimaju kalcij. Utječe li na srce?

Uzimanje suplemenata kalcija uz dodatak vitamina D vrlo je često u prevenciji i liječenju osteoporoze u žena nakon menopauze. U velikim prospektivnim ispitivanjima pokazalo se da pacijenti koji uzimaju tzv. suplemente kalcija, osobito ako uzimaju 1000 mg ili više na dan, imaju povećanu učestalost kalcifikacije koronarnih arterija i u nekim istraživanjima povećanu kardiovaskularnu smrtnost i ukupnu smrtnost od svih uzroka. Važno je naglasiti da se to odnosi samo na pacijente koji su uzimali suplemente kalcija, a ne na one čija je prehrana bila bogata kalcijem. Stoga kod ordiniranja suplemenata kalcija treba zaista procijeniti stvarnu indikaciju i korist za koštani sustav i upotrebljavati ih na preporuku liječnika, a ne prema vlastitoj procjeni.


Je li aspirin na dan dobar za srce?

Aspirin (andol i sl.) obično se preporučuje pacijentima koji su već imali srčani ili moždani udar, imaju aterosklerozu ili dijabetes ili dobro kontroliranu hipertenziju. Pokazalo se da aspirin smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara za oko 25 posto kad se uzima u dozi od 325 mg ili manje na dan. No, već i manje doze aspirina mogu izazvati malo povećanje rizika od krvarenja u mozgu, zato se aspirin uobičajeno ne preporučuje niskorizičnim pacijentima koji nisu imali srčani ni moždani udar.


Kada se uzima i kako djeluje nitroglicerin?

Nitroglicerin je lijek koji se već godinama upotrebljava za olakšanje simptoma angine pektoris. Djeluje proširujući djelomično blokiranu koronarnu arteriju te može olakšati simptome angine u nekoliko minuta. Ako morate uzimati nitroglicerin češće nego što je uobičajeno, to može značiti da se srčana bolest pogoršala pa biste svakako trebali što prije potražiti medicinski savjet.


Koje su najčešće srčane bolesti u Hrvatskoj?

● Najčešća srčana bolest u Hrvatskoj je koronarna bolest srca. Riječ je o suženjima ili začepljenjima arterija koje opskrbljuju srčani mišić, a posljedica su ateroskleroze. Klinički se može manifestirati kao stabilna angina pektoris (opresija u prsištu vezana uz napor), kao nestabilna angina pektoris (bolovi se javljaju u progresiji i u mirovanju). Najteža komplikacija koronarne bolesti je srčani udar (infarkt miokarda). Ateroskleroza znači otvrdnuće krvnih žila. Do toga dolazi kad stijenke velikih krvnih žila postanu deblje i manje elastične. Najčešći uzrok ateroskleroze povezuje se s nastankom ateroma, masnih naslaga na stijenkama velikih krvnih žila.

● Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija), iako sam po sebi nije srčana bolest, dovodi do povećanog rizika za razvoj koronarne bolesti srca, srčanog i moždanog udara. Hipertenzija je stanje povišenog tlaka u krvnim žilama, što se može utvrditi mjerenjem krvnog tlaka (o njoj se govori kad je u stanju mirovanja gornji tlak viši od 140 mmHg, a donji od 90 mmHg). Obično dugi niz godina ne uzrokuje nikakve simptome. Povišeni tlak je učestalo stanje te se procjenjuje da 18 posto odrasle muške i 13 posto odrasle ženske populacije ima povišen krvni tlak, a ne uzima terapiju za snižavanje. U 90 do 95 posto slučajeva radi se o esencijalnoj hipertenziji. Kod nje nema jasnog razloga zašto je krvni tlak visok, no svi epidemiološki podaci ukazuju da životne navike imaju važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka. Rizični faktori za razvoj visokog tlaka su neadekvatna prehrana, izostanak tjelovježbe, povišena tjelesna težina, neumjereno pijenje alkohola, dob (više od polovice ljudi starijih od 75 godina pati od povišenog tlaka).

● Česte su i bolesti srčanog zalistka (suženje ili popuštanje). Manifestiraju se zaduhom, slabošću, intolerancijom napora, kratkim dahom, nedostatkom zraka, oticanjem zglobova, bolovima u prsima. Razlozi nastanka mogu biti prirođeni (prirođene srčane mane, npr. bikuspidna aortna valvula s posljedičnom aortnom insuficijencijom); infekcija (reumatska groznica, endokarditis) ili degenerativne promjene, a pospješuju ih stanja kao što su povišen krvni tlak te koronarna bolest.

● Srčane aritmije su poremećaji, tj. odstupanja od uobičajenog ritma kucanja srca. Abnormalnosti se mogu javljati u mnogim oblicima, od kojih svaka ima vlastite uzroke i načine liječenja. Teže aritmije mogu biti posljedica i drugih srčanih bolesti, iako se mogu javljati i bez njih.

● Bolesti srčanog mišića (miokarda) nazivamo kardiomiopatijama. Uslijed kardiomiopatije srčani mišić postaje pretjerano proširen ili pretjerano zadebljan ili pak pretjerano krut. Među mogućim razlozima nastanka su nasljedne srčane bolesti, poremećaji metabolizma, bolesti vezivnog tkiva, toksične reakcije na tvari poput alkohola ili određenih lijekova te virusne infekcije. Vrlo često uzrok kardiomiopatije ostaje nepoznat. Posljedice kardiomiopatije mogu biti vrlo ozbiljne, srčani mišić je preslab za učinkovito pumpanje krvi ili zbog krutosti otežano pumpa krv. Simptomi kardiomiopatije su otežano disanje, otečenost nogu ili gležnjeva, intolerancija napora te bol u prsima. Često su povezane s iznenadnom srčanom smrću.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo