velika studija

Na koji način srčane bolesti utječu na mozak i pojavu demencije?

Istraživači su tijekom 12 godina pratili odrasle osobe koje nisu imale moždani udar, a bili su im dijagnosticirani infarkt ili angina pektoris.

 

Pacijenti s dijagnozom koronarne bolesti srca u većem su riziku od kasnijeg kognitivnog propadanja, pokazuje studija objavljena u Journal of the American College of Cardiology: njihovi rezultati na kognitivnim testovima - koji uključuju verbalne aspekte pamćenja i snalaženje u vremenu - padali su brže nakon postavljanja ove dijagnoze nego prije tog događaja.


RANA INTERVENCIJA

“Studija je još jedan dokaz da srce i mozak rade zajedno”, komentirala je dr. Neelum T. Aggarwal, kognitivna neurologinja s Rush Heart Center for Women u Chicagu, koja nije bila uključena u ovu studiju. “Kako ljudi žive dulje i prolaze više procedura na srcu, tako vidimo sve više slučajeva u kojima su povezani srčana bolest i kognitivno funkcioniranje”. Autori studije s finskog Sveučilišta Turku rekli su da su prijašnja istraživanja ovog problema bila uglavnom fokusirana na moždani udar, no ova je studija otkrila dugoročniji utjecaj srčanih bolesti na mozak - tijekom 12 godina pratili su odrasle osobe koje nisu imale moždani udar, a bili su im dijagnosticirani infarkt ili angina pektoris. Kod onih koji su imali srčani udar “pamćenje je slabilo značajno brže nego kod osoba s anginom”, naveli su.

Kardiovaskularne bolesti, smatraju stručnjaci, utječu na mozak na više načina. One pogađaju male krvne žile ometajući tako dotok kisika u dijelove mozga, a poveznica između to dvoje može se početi razvijati i ranije u životu, zbog rizičnih faktora kao što su debljina, dijabetes i visoki krvni tlak.

 

Nova otkrića sugeriraju da postupni proces može zahvatiti krvotok i mozak, ali kako do toga dolazi još je nejasno. Utječu li na to i neki vanjski čimbenici, nije objašnjeno. Primjerice, autori navode da ne mogu isključiti mogući učinak lijekova i drugih tretmana koje liječnici mogu propisati novodijagnosticiranim srčanim bolesnicima. Premda se razlike u rješenjima spomenutih kognitivnih testova čine “relativno malenima”, autori studije kažu kako “čak i minimalne promjene u kognitivnom funkcioniranju mogu rezultirati znatnim povećanjem rizika od pojave demencije u idućih nekoliko godina. A s obzirom na to da za demenciju nema lijeka, pronalazak puta za detektiranje, preveniranje i ranu intervenciju mogao bi za sada biti najbolji način za suočavanje s ovim problemom”, naglašavaju.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo