oprez

Manjak vitamina D povećava rizik za preuranjenu smrt, osobito ako uz to imate i dijabetes

Niske koncentracije vitamina D mogu očekivati kod oboljelih od osteoporoze, različitih malapsorpcija (nedovoljne asimilacije hranjivih tvari), autoimunih bolesti, akutnih i kroničnih bolesti bubrega i jetre, zloćudnih, neuroloških, endokrinih i psihijatrijskih bolesti.

 

Novo europsko istraživanje otkrilo je da oni koji imaju niske razine vitamina D imaju povećan rizik za preuranjenu smrt, osobito ako uz to boluju od dijabetesa. Istraživanje je provedeno na Medicinskom sveučilištu u Beču, analiziran je 78.581 pacijent prosječne dobi od 51 godine.


Prevencija i liječenje

Oni koji su imali 90 nmol/l i više vitamina D u krvi, imali su 30-40 posto niži rizik od smrti (zbog bilo kojeg uzroka), s tim da je on bio najviši kod onih u dobi između 45 i 60 godina. U toj dobnoj skupini razina vitamina D od 10 nmol/l triput povisuje rizik od smrti. A statistički najznačajnija povezanost utvrđena je kod starijih od 75 godina, objavljeno je na godišnjem susretu Europske udruge za proučavanje dijabetesa (European Association for the Study of Diabetes, EASD) u Barceloni. Istraživači su se iznenadili kada su uočili da je nedostatak vitamina D više povezan sa smrtnošću zbog dijabetesa, a ne zbog bolesti srca ili raka.

Oboljeli od šećerne bolesti koji imaju 50 nmol/l i manje vitamina D imaju 4,4 puta viši rizik od smrti od onih s dijabetesom koji imaju više razine vitamina D (50 i više nmol/l). Razine vitamina D iznad 100 nmol/l u ovom istraživanju nisu se pokazale štetnima, unatoč nekim naznakama da nije dobro imati ni previsoke razine vitamina D u krvi.

 

U Hrvatskoj postoje Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih.


Rizične skupine

Rezultat su rada multidisciplinarnog tima nutricionista dijetetičara, internista - endokrinologa, dijabetologa, gastroenterologa, neurologa, onkologa, reumatologa i fizijatra. Prema njima se navodi da se niske koncentracije vitamina D mogu očekivati kod oboljelih od osteoporoze, različitih malapsorpcija (nedovoljne asimilacije hranjivih tvari), autoimunih bolesti, akutnih i kroničnih bolesti bubrega i jetre, zloćudnih, neuroloških, endokrinih i psihijatrijskih bolesti.

Nedostatak vitamina D sve je izraženiji (drugi najučestaliji vitaminski deficit, iza vitamina A), a može se ispraviti jedino dodatnim unosom u obliku pripravaka. Rizične skupine su oni koji malo borave na otvorenom, rijetko se izlažu suncu, nose zaštitnu odjeću i redovito koriste sredstva za zaštitu od sunca, osobe tamne puti, pretili, oni koji uzimaju lijekove (kortikosteroidi) koji utječu na metabolizam vitamina D, hospitalizirani pacijenti, institucionalno smještene osobe, stariji, trudnice i dojilje.

 

Osobi koja je u rizičnoj skupini trebalo bi izmjeriti koncentraciju vitamina D u serumu i propisati suplementaciju. Prema hrvatskim smjernicama poželjna vrijednost je 75 nmol/l. Razina od 100 do 125 nmol/l ima povoljne učinke kod malignih bolesti, više od 250 nmol/l je suvišak odnosno intoksikacija (>375 nmol/l). Sve do 75 nmol/l je manjak, odnosno nedostatak.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo