Paničar sam po prirodi i sada radim od kuće. Imam dijabetes, ali sada i više jedem. O čemu trebam voditi računa? Može li mi vježbanje u kući zamijeniti redovite šetnje?
Vlado K., Karlovac
Odgovara Anica Badanjak, internist-endokrinolog, Zagreb:
dr. Anica Badanjak
"Tjelesna aktivnost dio je temeljnih mjera u liječenju šećerne bolesti i održavanju ciljnih vrijednosti šećera u krvi. U danima kada smo prisiljeni boraviti u stanu važno je ne prekinuti tjelesnu aktivnost. Za one koji su bili aktivni redovito šetajući predlažem vožnju sobnog bicikla. Nemate li sobni bicikl ili želite raznolikost, pratite upute za vježbe putem TV programa i vježbajte onoliko intenzivno koliko dopušta vaše zdravstveno stanje. Mlađi i oni u boljoj zdravstvenoj i fizičkoj kondiciji, bez pridruženih bolesti i komplikacija, mogu vježbati intenzivnije, ali tada je potrebno češće provjeravati šećer u krvi, prilagoditi doze lijekova (posebice ako uzimaju inzulin) te uzeti dodatni i ugljikohidratni obrok. Za osobe koje nisu sklone vježbanju kompromisno rješenje je dozirano temeljito čišćenje i pospremanje stana u vrijeme kada želite biti fizički aktivniji, npr. svaki dan po jedan sat.
Održavajte kontakte
Svaka fizička aktivnost pozitivno djeluje na regulaciju šećera, naravno uz pravilnu prehranu, samokontrolu i prilagodbu doza lijekova (ako su potrebni). U teškim, neizvjesnim situacijama koje nas zateknu normalno je biti zabrinut, zbunjen, tužan, uplašen pa i u panici. Osobe koje boluju od šećerne bolesti, ako su starije, ako imaju kronične komplikacije, pridružene bolesti te ako se zaraze virusom COVID-19, sklonije su težem obliku bolesti i češćem smrtnom ishodu nego zdrave osobe. U slučaju straha i panike razgovarajte s ljudima kojima vjerujete, bilo s obitelji ili prijateljima. Ako to ne pomogne, nazovite telefonsku liniju za psihološku pomoć. Ako živite sami, svakako održavajte kontakte telefonski ili e-mailom s prijateljima, ali i s volonterom koji vam može pomoći u nabavi lijekova i drugih potrepština."