Za šalicu lipinog čaja vjerojatno se najčešće odlučujemo kada smo prehlađeni, ali ona je odličan izbor i kada osjećamo potrebu za smirenjem, jer i delikatni nježnožuti cvjetovi ovog moćnog i raskošnog stabla koje može živjeti i više stotina godina (već je to dobar znak lipine snage), koliko je poznato, imaju blag sedativni učinak.
Uz mirisne cvjetiće, u ljekovite se svrhe tradicionalno koriste i listovi, drvo i kora stabla te se navodi da lipa može pomoći kod anksioznosti i nesanice, prehlade, želučanih problema, visokog tlaka... Upotrebljavaju se i tinkture, no svakako je najčešći način uživanja lipe pijenje čaja ugodnog, slatkog voćnog okusa. Dobar je i topao i hladan. Prema Sveučilištu Michigan, aktivni sastojci lipe su flavonoidi, glikozidi (spojevi jednostavnih šećera topivi u vodi) i vjerojatno hlapljiva ulja. U istraživanju na miševima ti su spojevi ublažili uznemirenost kod malih glodavaca, a 2001. godine dokazano je blago umirujuće djelovanje hibrida ljetne i zimske lipe.
Čaj se priprema jednostavno
Dvije do tri žličice cvjetića lipe prelije se vrelom vodom u šalici i ostavi 15 minuta. Smatra se da je sigurno popiti nekoliko šalica na dan. Ako se uzima u normalnim količinama lipa je općenito sigurna, no trudnicama i dojiljama ipak se savjetuje oprez. Mogući su problemi kod osoba koje uzimaju litij i osoba s kardiovaskularnim bolestima ako koriste lipin list. U testovima na životinjama zamijećen je pad tlaka i ubrzavanje srčanog ritma.
Budući da može izazvati pospanost, nakon uzimanja lipe ne treba voziti automobil niti upravljati strojevima. Moguće su opasne interakcije sa sedativima te s lijekovima i biljkama koji snižavaju krvni tlak, ali i s lijekovima koji utječu na povećanje tlaka.