Za razliku od alergija kod kojih tijelo reagira na alergen, kod alergije na sunce imunološki sustav tijela reagira na prirodne promjene koje se događaju na koži nakon izlaganja suncu. Imunološki sustav pogrešno prepoznaje promjenu kože zbog sunčanja kao strano tijelo i pokreće obranu protiv nje. To se obično manifestira pojavom mjehurića ili osipa, koji u nekim slučajevima zahvaćaju veće dijelove tijela, što se naziva fotoalergija.
MNOGI NE PREPOZNAJU SIMPTOME
Crvenilo, svrab, osip, mjehurići ili bolni čvorići na koži nisu samo neugodna, već i bolna pojava koja može biti i uzrok ozbiljnih zdravstvenih problema.
Već nekoliko dana, pa čak i nekoliko minuta nakon prvog izlaganja kože suncu mogu se pojaviti ovi simptomi, ali alergija na sunce može nastati i nekoliko dana kasnije, zbog čega je mnogi ne prepoznaju.
Postoje dva tipa alergije na sunce - rani i kasni tip. Alergija ranog tipa, kako joj samo ime kaže pojavit će se vrlo brzo, ali i nestati nakon što se sklonite sa sunca u hlad. Alergija kasnog tipa pojavljuju se tek dan ili dva nakon izlaganja suncu, ističu dermatolozi.
Najčešći oblik alergije je polimorfna svjetlosna erupcija (PMLE). Statistike pokazuju da od ovog tipa alergije oboli svaka četvrta osoba. Najčešće pogađa mlađe žene, dok je kod muškaraca relativno rijetka pojava. Simptomi podrazumijevaju osip, svrab i crvenilo kože, uz pojavu otoka, slično kao poslije uboda insekata, a javljaju se na dekolteu, zadnjoj strani ruku, pregibima ruku i nogu, i to svega nekoliko sati nakon izlaganja kože suncu.
Drugi najčešći oblik alergije je kontaktni fotoalergijski dermatitis. Najčešći simptomi su crveni osip koji svrbi i sićušni plikovi koji se javljaju tek dan ili dva nakon izlaganja suncu.
Ako se javi blaga alergijska reakcija, simptome najbolje smiruju hladni oblozi i uobičajene mjere zaštite od UV zračenja. Ako su simptomi intenzivniji, trebalo bi se odmah javiti liječniku. Terapija podrazumijeva antihistaminike i kortikosteroidne kreme.
PAZITE ŠTO STAVLJATE NA KOŽU
Iako nije poznat točan uzrok alergija na sunce, vjeruje se da je krivac genetska predispozicija. Ipak, postoje i još neki faktori rizika, kao što su uzimanje određenih lijekova, a reakciju mogu izazvati i kemikalije koje se nalaze u parfemima, sapunima, šamponima i drugim kozmetičkim proizvodima, ali i odjeći.
Treba naglasiti kako postoje i bolesti koje se pogoršavaju pri izlaganju suncu, kao što je slučaj s eritemskim lupusom. Kontracepcijske pilule, također, mogu uzrokovati fotoalergijsku reakciju, kao i neki fotosenzitivni antibiotici. Najlakši tretman je prestanak korištenja uzročnika alergija, no to ne smijemo činiti na svoju ruku, već se moramo savjetovati s liječnikom.
Nosite odjeću laganih materijala i svijetlih boja, šešir, naočale i obavezno koristite kreme sa zaštitnim faktorom. Izbjegavajte direktno izlaganje suncu i držite se hlada.
Ono što zabrinjava je podatak da su alergije na sunce sve češća pojava. Dermatolozi kažu da je broj alergičnih u stalnom porastu, pa čak da dostiže broj od 20 posto svjetske populacije. To je razlog više da se pravilno zaštite ovog ljeta.
NE zaboravite:
- Izbjegavajte sunce od 10 do 17 sati.
- Ako se već sunčate, a posebno ako ste svijelte puti, ne boravite na suncu više od 10 minuta u komadu.
- Zaštitni faktor nanosite svaka dva sata.
- Na prve znakove alergije, odmah se sklonite u hladovinu.