Loš izbor

Sve zamke multitaskinga i zašto bismo ga trebali izbjegavati

Dugo se smatralo da je obavljanje više poslova istovremeno ili famozni “multitasking” znak dobre organiziranosti i boljeg upravljanja vremenom. Mnogi to i dalje misle. No, da li je doista tako?

 

Velik broj ljudi gotovo svakodnevno zbog velikog broja obaveza, započinje više zadataka istovremeno vjerujući da će tako biti brži i efikasniji. Na kraju dana, međutim uviđaju da nisu postigli željene rezultate, da niti uštedjeli vrijeme kako su očekivali te da su iscrpljeni i nezadovoljni. U nastavku otkrijte zašto je multitasking zapravo loš izbor i zašto biste ga trebali izbjegavati.

 

1. MULTITASKING JE NEPRIJATELJ FOKUSA

Obaviti više toga u manje vremena zvuči dovoljno primamljivo da povjerujete u genijalnost multitaskinga. Međutim, istovremeno bavljenje različitim zadacima nije ništa drugo nego rasipanje pažnje i koncentracije na nekoliko strana. Svaki zadatak time dobiva manje vašeg fokusa, a postižete lošije rezultate.

Dvije su moguće posljedice takvih okolnosti, obje loše:

  • trudite se kvalitetno obaviti svaki zadatak i u konačnici trošite više vremena
  • trudite se ne prekoračiti planirano vrijeme i u konačnici obavljate zadatke osrednje ili loše

 

2. MULTITASKING JE NEPRIJATELJ PRIORITETA

Multitaskingom raspršujte svoju koncentraciju po principu “sve je jednako važno baš sada”, a to znači da ste svim zadacima dodijelili jednaki prioritet. Kada dobro odredite prioritete odredili ste automatski i redoslijed izvršavanja zadataka po principu “jedan po jedan”. Najvažnije (i često najteže) zadatke rješavate prve, nakon toga one malo manje važne, a najmanje važne u tom danu na samom kraju. Multitasking više nije opcija, a vi ste bolje usredotočeni i jasnije razmišljate.

Dakle, prihvatite činjenicu da se trebate fokusirati na dvadesetak posto stvari u svakom danu, jer one imaju najveći učinak na sve ostalo. No, znate li ih uopće prepoznati? Multitasking vam u tome sigurno neće pomoći, baš naprotiv.

 

3. DOPAMIN I NJEGOVA VARLJIVOST

Na multitasking se odlučujete iz jednostavne i sasvim razumljive želje da obavite što više posla u satu, danu ili tjednu. Biokemijski motivator kojeg pritom vjerojatno niste ni svjesni, skriva se u vašem mozgu pod imenom dopamin. Ovaj neurotransmiter je vaš ključni motivator koji vas navodi da od multitaskinga očekujete i “multinagrade”. Primate se svega odjednom i osjećaj lažne učinkovitosti raste.

No, jedino što takvim mikromenadžmentom možete završiti istovremeno su vrlo mali ili mikro zadaci poput odgovaranja na poruke ili e-mail, javljanja na telefon, odgovaranja nekome tko vam usred posla uđe u sobu i sl. Oni najvažniji, složeniji i prioritetniji poslovi pritom ostaju prekinuti, nedovršeni ili odgođeni. Zvuči poznato?

 

Rješenje je u promjeni svijesti i stava. Shvatite da mozak jednostavno nije stvoren rješavati više toga istovremeno. Shvatite da multitaskingom ne povećavate svoju efikasnost, nego upravo ono čega se pokušavate riješiti, a to je stres.

 

Zauzmite stav da je ključ u dobro određenim prioritetima, odredite ih i onda ih se dosljedno pridržavajte. Jedan po jedan, vaši zadaci bit će obavljeni na vrijeme, a bonus koji ćete pritom dobiti bit će savladana vještina izbjegavanja svega i svih koji vas u vašim prioritetima iz bilo kojeg razloga prekidaju.

 

Trebate li stručan savjet ili pomoć oko organizacije vremena, slobodno mi se javite na www.slagalicaorganiziranje.hr

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo