Sve je više istraživanja koja pokazuju da ’multitasking’, još jedna odlika života modernog čovjeka možda i nije tako dobar. Znanstvenici su utvrdili da je svjestan um sposoban usmjeriti pažnju na najviše četiri zadataka odjednom.
Tko je skloniji multitaskingu
- Ako se usmjerite na veći broj zadataka, počinje slabjeti mogućnost prosuđivanja, gubite sposobnost praćenja razvoja događaja vezanih uz pojedini zadatak i gubite fokus. Prebacivanje s jednog zadatka na drugi nas iscrpljuje i troši te se umorimo mnogo brže nego da smo pozornost usmjerili samo na jednu stvar - kaže Daniel Levitin, profesor psihologije na Sveučilištu McGill i poznati zagovaratelj teze da je bolje raditi jedan zadatak kroz određeno vrijeme jer tako mozak troši manje energije i reducira potrebu za šećerom.
Naime, mozak koristi više energije nego bilo koji drugi organ u ljudskom tijelu, a upravo šećer, odnosno glukoza mu je jedan od osnovnih izvora goriva. Međutim, ako unosimo previše šećera mozak će stvoriti ovisnost, jer šećer ima učinak sličan drogi. Previše šećera u organizmu, pak, narušava našu samokontrolu i kognitivne vještine, a šteti i krvnim žilama.
U posljednje se vrijeme govori kako je “obavljati samo jedan zadatak u trenutku novi multitasking”, a psiholozi su opisali i tip osobe koje su sklone ’multitaskingu’, čak i onda kada to nije potrebno, odnosno imaju dovoljno vremena za obaviti jednu stvar za drugom. Prebacivanju s jedne zadaće na drugu sklonije su osobe koje su i inače neurotičnije, impulzivnije i podložnije utjecaju stresa.
