riječ stručnjaka

Sve tajne Mayr dijete zahvaljujući kojoj je Rebel Wilson izgubila gotovo 20 kila. Imamo i jelovnik

Naglasak nije na odabiru vrsta hrane i kategoriziranju hrane na dobru i lošu za mršavljenje već na vrijeme konzumacije obroka i način na koji se hrana konzumira


Piše: Goranka Jelinčić


Volim i sladoled i desert, i to dolazi u trenucima kada sam sretna ili tužna. Pa kad imam nevjerojatno uspješan dan, želim to proslaviti i nagraditi se hranom. Ako sam imala tužan ili stresan dan, hrana mi je također utjeha. To biste vjerojatno opisali kao emocionalno ili stresno jedenje. U ožujku sam proslavila 40. rođendan i rekla sam si da će ovo biti godina u kojoj ću se koncentrirati na vlastitu zdravstvenu dobrobit.Mentalno se suočavam s razlogom zašto sam se prejedala, rekla je glumica Rebel Wilson koja je u izolaciji uspjela izgubiti čak 18 kilograma. No, do kraja godine cilj na vagi joj je 75 kilograma. Kako to misli postići? Riječ je o tzv. Mayr dijeti.   


Mayr dijeta

Mayrova dijeta postoji, u nekom obliku, gotovo sto godina. Liječnik Franz Xaver Mayr razvio ju je u Austriji 1920-ih, a  dijeta je usredotočena na zdravlje crijeva i opreznost tijekom jela. Ta dijeta zahtijeva postnu fazu čišćenja crijeva od toksina. Za Mayr glavni uzrok mnogih bolesti nalazi se upravo u nakupljanju toksina u crijevu. Za to je kriva i hrana koja se jede prebrzo, precijenjene večere, hrana bogata celulozom, zanemareno žvakanje, što su važni čimbenici koji utječu na zdravlje crijeva.

Dr. Maximilian Schubert, medicinski direktor VivaMayra, austrijskog wellnessa koji promovira dijetu, rekao je da iako je došlo do određenih promjena u prošlom stoljeću, Mayr dijeta se i dalje drži svojih korijena.

Upitali smo našu poznatu nutricionisticu Draganu Olujić da nam pojasni kako zapravo funkcionira Mayr dijeta, te koje su joj dobre i loše strane.

- Kao i svaka dijeta tako i ova ima naravno svoje dobre i loše strane. Dobre strane su upute za način primjene hrane koje bi trebale biti ispoštovane bez obzira da li pazimo na težinu ili ne - kaže Olujić.

Objašnjava da naglasak nije na odabiru vrsta hrane i kategoriziranju hrane na dobru i lošu za mršavljenje već na vrijeme konzumacije obroka i način na koji se hrana konzumira. Preporučuje se žvakanje hrane dovoljan broj puta (oko 30) kako bi probavni enzimi u ustima kvalitetno odradili svoj posao te kako bi sadržaj u želudac stigao probavljen do faze koja ne opterećuje probavne želučane sokove više no što je potrebno.

 

- To je svakako dobro jer se ostavlja dovoljno vremena da se lakše topivi sastojci (ugljikohidrati) apsorbiraju i uđu u krvotok prije nego što završimo obrok što nam bude signal za zadovoljavanje apetita pa smo "manje gladni" tijekom samog obroka i možemo kontrolirati unos količine hrane - govori nam nutricionistica Olujić.

Preporučuje se ne uzimanje tekućine tj. vode tijekom obroka što ima za cilj omogućiti želučanoj kiselini da odradi svoj posao razgradnje hrane u punom potencijalu jer voda može razblažiti probavne sokove želuca pa time usporiti probavu.

Ostali savjeti i pravila dijete su više naslonjeni na osnovna pravila pametnog hranjenja poput izbjegavanja većih količina crvenog mesa i prerađene hrane (u dijeti kategorizirano kao "više lužnate a manje kisele hrane" - to su termini koji nisu baš ispravno primijenjeni) potom upute za redovno vježbanje, pojačan unos voća i povrća (u dijeti nazvano "šareno voće i povrće", ne uzimanje sirove hrane iza 16 sati, biranje laganije hrane u večernjim satima, a teže probavljive u jutarnjim satima (ostavlja se mogućnost primjene sve vrste hrane ali u prikladnijim vremenskim terminima).


Trajanje dijete

Na pitanje što najviše konzumirati Dragana Olujić ističe da se zapravo koristi sva hrana, osim procesirane i prerađene, s naglaskom na češću konzumaciju voća, povrća te mahunarki, dok se hrana poput mesa, jaja i ostale hrane životinjskom podrijetla servira za doručak.

Mnoge zasigurno zanima i koliko je trajanje dijete. Olujić objašnjava da nema nekog vremenskog ograničenja. To je više određeni životni stil jer se bazira na svim smjernicama pravilne prehrane.

Na pitanje smiju li se primjerice trudnice i ostale rizične skupine 'prebaciti' na Mayr dijetu, Olujić kaže da trudnice ionako nisu rizična skupina ako ne budu jele premale ili prevelike količine ove hrane.

Dijabetičari pak ionako zahtijevaju poseban dijetoterapijski pristup tako da su oni skoro uvijek rizična skupina pa tako i ovdje. Kardiovaskularni bolesnici, oboljeli na štitnjači i na probavnom sustavu ipak trebaju detaljnije presjeke prehrambenih ponašanja tako da i njih smatramo rizičnom skupinom kao i osobe s bubrežnim i jetrenim bolestima.

Posebni savjet nutricionistice je da u jelovnik za ručak možete dodati i čašu vina, jer vino ima dozu kiselosti pa neće promijeniti pH želuca.

Umjesto vina može limunada ili sok od cijeđenog grejpa.

Treba, međutim, naglasiti da je ovo samo jedna od verzija prehrane sa smanjenim unosom ugljikohidrata, s tim da se malo više naglasak stavlja na ritam probavnog sustava. To se napravilo zato da se smanji negativan utjecaj keto i LHCf dijete na probavni sustav zbog čega je taj režim prehrane počeo "gubiti rejting", kaže Dragana Olujić.

I kao što bi rekla Rebel Wilson: 'Umjesto da pokušavate prilagoditi broj na vagi ili veličinu haljine, usredotočite se na ono zbog čega se osjećate dobro, zdravo i ugodno. Volite svoje tijelo i pazite na njega, a ostalo će uslijediti kao nagrada.'


Primjer jelovnika po nutricionisti Dragani Olujić

Doručak

Jaja, komad mesa na gril tavi, salata od rajčica i krastavaca, kriška kruha od brašna punog zrna (bez aditiva)

Užina

Voćna salata

 

Ručak

Tanjur variva od leće i mrkve

Proso s povrćem

 

Večera

Filet bijele ribe u pećnici

Zdjelica kuhanog špinata

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo