za svakog ponešto

Ovo se ne propušta - evo što vas sve čeka u zagrebačkom Muzeju čokolade

Brojnim zagrebačkim muzejima od ponedjeljka se pridružuje još jedan - Muzej čokolade, što proizvodu koji kod mnogih izmamljuje osmijeh pristupa edukativno, kroz povijesne i kulturološke značajke, ali i zabavno, s nizom interaktivnih segmenata u kojima posjetitelji mogu uživati svim osjetilima.


Piše: Anamarija Grbin (HINA)


Svi dobiju kockicu

Muzej je koncipiran kronološki - putovanje kroz vrijeme i prostor počinje prvim zrnima kakaovca, a završava danas kada postoje stotine raznih okusa čokolade. Na ulazu posjetitelji dobivaju kutijicu s uzorcima čokolade koje mogu kušati dok obilaze postav, u skladu s epohom koju razgledavaju, od kakaovca, preko likera do sve popularnije ružičaste, ruby čokolade, kao četvrte vrste nakon tamne, mliječne i bijele.

"Zaista smo se trudili da svaku povijesnu etapu koju obrađujemo popratimo predmetima, a za one koje nismo mogli pronaći, poput vrčeva iz kojih su se pili prvi napitci od kakaovca, jer ih je malo sačuvano i nalaze se u velikim svjetskim muzejima, hrvatski umjetnici napravili su kvalitetne replike", kaže Ružica Božić Cerovac, koja je sa suprugom pokrenula projekt.

 

Kako bi što bolje prenijeli priču o čokoladi izloške su tražili su po cijelom svijetu. "Kupovali smo ih po aukcijama, na buvljacima, kod nas na Hreliću. Za neke predmete ljudi ne znaju koliko vrijede pa smo ih dobili povoljno, a druge smo i preplatili zbog poštarine", rekla je Cerovac u razgovoru za Hinu.


Tematski park

Muzej čokolade Zagreb sada funkcionira kao tematski park posvećen čokoladi, no želja je osnivača da se to promijeni. "Pred nama je razdoblje u kojem planiramo proći cijelu proceduru kako bismo mogli  konkurirati za status muzeja. Zbirka je interesantna, kvalitetna i zanimljiva, puno je izložaka koji potkrepljuju ono o čemu govorimo i nadamo se da će to biti prepoznato", ustvrdila je.

Ideju za osnivanje muzeja suprug i ona dobili su jer su kao ljubitelji čokolade na putovanjima često posjećivali slične muzeje, no oni su se uglavnom temeljili na suhoparnom prikazivanju povijesti. "Kada nam je nakon posjeta praškom muzeju čokolade 12-godišnja kći rekla da joj se nije svidjelo, to nas je potaknulo da počnemo razgovarati o svom konceptu koji bi bio kompromis između onoga što žele djeca, a što odrasli", napomenula je.
Pronašli su prostor u strogom centru grada, u Varšavskoj ulici, na mjestu gdje je ranije banka imala svoje prostore. Scenografiju prostora osmislila je 'od nule' arhitektica i dizajnerica Željka Zrnić. "Imali smo sreću da smo pronašli prostor koji je odgovarao našim zahtjevima, da ima barem 400 četvornih metara i da možemo organizirati prostorije u skladu s našim konceptom", dodala je.


Obilazak Muzeja čokolade temelji se na doživljaju

Kustos Muzeja Marko Španjol kaže da se postav temelji na doživljaju, kroz šest prostorija, počevši od prve koja je uređena poput džungle u Srednjoj Americi gdje je krenula priča o čokoladi, koja je tada bila daleko od svoje današnje verzije.

Izložene su i posude iz kakvih su pili astečki i majanski vladari te mali mlin za dobivanje finog praha od kojih su radili čokoladni napitak. U mljevenju zrnja moći će se iskušati i sami posjetitelji, ali i u slikovnom prilogu saznati koliko je zrna, s obzirom da je kakaovac bio sredstvo plaćanja, vrijedila jedna rajčica, a koliko puran.

Druga prostorija podsjeća na ključne događaje iz 16. stoljeća, kada su u Južnoj Americi konkvistadori pokorili indijanske kulture, probali xocolatl, toplu kakaovu tekućinu i odnijeli kakao u Europu. Izložene su i molinille, alat koji se rotirao između dlanova za izradu pjene, a tu je i replika krune astečkog vladara Montezuma kojega je porazio i prevario španjolski konkvistador Hernan Cortes, koji je 1528. donior kakaovac i recepturu za njegovu pripremu na španjolski dvor, gdje su ga uz neke preinake prihvatili kao napitak.

 

Slijedi soba s atmosferom francuskog dvora, na kojemu se odvijao bogat društveni život koji je uključivao i ispijanje napitka od čokolade. Zato se radilo posebno posuđe, čokolatijere sa širim otvorom zbog gustoće tekućine te šalice koje su bile više i uže od onih za čaj i tanjurići s utorima kako se šalice ne bi prevrtale. Izlošci su vlasništvo osnivačice muzeja.

Kao mala stanka od povijesnog pregleda dolazi prostorija s kartom svijeta i informacijama o potrošnji čokolade po državama - Hrvatska je u sredini s 4,2 kilograma po stanovniku godišnje, Švicarci konzumiraju čak 8,8, kilograma, a zemlje oko ekvatora koji proizvode čokoladu konzumiraju je najmanje.

Djeca se ovdje mogu poigrati mirišući i pogađajući sastojke koji idu u čokoladu, a mogu ih pogađati i dodirom u tajanstvenim kutijama. Tu je i prostor u kojem će se održavati degustacije i masterclass predavanja. Od siječnja s partnerima planiraju degustacijske radionice svjetskih čokolada koje nisu dostupne u prodaji, a imat će i dnevne radonice temperiranja čokolade, izrade pralina i pločica. Povijesni pregled nastavlja se s 19. stoljećem, proizvodima i osobama koje su donijele revoluciju na području čokolade. Tada se prvi put radi tabla čokolade kakvu danas znamo, reklame poručuju roditeljima da će im djeca biti zdrava ako jedu čokoladu, a u Britaniji se otvaraju tzv. kuće čokolade za gospodu koja uz nju pričaju o politici i društvenim događanjima.
Jedna je prostorija posvećena jačanju industrijske proizvodnje čokolade, uređena je po uzoru na tvornicu Willyja Wonke, a podsjeća i na dugu hrvatsku tradiciju u proizvodnji čokolade, među ostalim, kroz Kraš i Mikado, koja je bila prva čokolada s rižom na svijetu.

Obilazak završava u prostoriji koja će povremeno mijenjati postav ovisno o dobu godine i prigodama, a u kojoj je čokolada predstavljena kao sociološki fenomen, omiljeni poklon među ljudima, za rođendane, Valentinovo, ali i za potrebe mita i korupcije.

 

Zgodan detalj tu su i dvije okrugle kutijice čokolade koje je muzeju donirala gospođa koja je, kao djevojčica, dobila prvu od njemačkog vojnika za vrijeme Drugog svjetskog rata. Njezini unuci su nakon 70 godina u Njemačkoj, gdje se ta čokolada još proizvodi, pronašli isto pakiranje, pa je i ono izloženo.


Ljudi ne mogu biti ovisni o čokoladi

Ružica Božić Cerovac kaže kako ju je na pokretanje muzeja pokrenula ljubav prema kvalitetnoj čokoladi. "S vremenom čovjek počne otkrivati čokoladu, kao i vino. Kada smo mladi konzumiramo puno više šećernih tabli koje zovemo čokoladom, jer smo kao djeca navikli na te slatke okuse, no kasnije shvatimo da je čokolada puno više", istaknula je.

"Kvalitetna čokolada koja nema toliko šećera svaki put priča neku drugu priču, ista sorta kakaovca s različitih podneblja može imati različite okuse, ponekad su to cvjetne note jer je uzgajan okružen cvijećem, a ponekad je to okus dima", dodala je.

 

Kaže da se otkrivanjem novih dimenzija čokolade počinju vježbati okusi i u njima se svaki put traži nešto novo.

"Tada se niti ne treba pojesti cijela čokolada, već su dovoljne dvije kockice", dodala je.
Smatra da se o čokoladi ne može postati ovisan. "Ljudi često kažu da su ovisnici o čokoladi, no istraživanje je pokazalo da teobromin, koji je glavni sastojak čokolade koji volimo, ne izaziva ovisnost, već je razlog tome šećer, on je taj koji nas uvijek vuče na još, pa od jedne kockice, preko jednog reda brzo dođemo do cijele pojedene čokolade".

U ulaznom dijelu muzeja osmišljena je trgovina u kojoj svoje proizvode prodaju hrvatski čokolatijeri. "Oni su često u trgovinama prezentirani uz suvenire, alkoholna pića ili uz blagajnu u neadekvatnoj temperaturi zbog čega se čokolada topi. Zato smo mi napravili idealan prostor okrenut prema sjeveru, bez izravnog sunca, s uređajem koji pazi da je uvijek 20 stupnjeva, a imamo i odvlaživač zraka zbog pralina", napomenula je.
Po njezinim riječima, trgovina s educiranim prodavačima funkcionirat će kao platforma na kojoj hrvatski proizvođači mogu prodavati i predstavljati svoje proizvode, jer u Hrvatskoj već ima desetak vrhunskih proizvođača, koji sada nemaju tu mogućnost.

"Mislili smo na sve i nadamo se da će ovaj muzej postati prvo mjesto kojega će se netko sjetiti kada pomisli na čokoladu", zaključila je Božić Cerovac.


 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo