Osobnost svakog pojedinca može snažno utjecati na to hoće li osoba moći započeti i održati uspješnu ljubavnu vezu, a, naravno, utjecaj imaju i osobine i tolerantnost partnera. To jeste li introvertirani ili ekstrovertirani, otvoreni za novosti ili neprilagodljivi promjenama, neurotični i rastrzani ili smireni i savjesni, određuje kakve ste osobnosti i kakav vam tip partnera može odgovarati. Ipak, učinak samo jedne osobine može u velikoj mjeri biti promjenjiv, pa mnogi ljudi uspijevaju pronaći način kako udovoljiti partnerovim emocionalnim potrebama, odnosno kako postići kompromis među potrebama dviju osoba.
No, što osobnost zapravo jest?
Ona je višeslojna i raznovrsna, a odnosi se na karakteristične obrasce pojedinca u razmišljanju, osjećanju i ponašanju. Formira se od kombinacije predispozicija i urođenih sklonosti te učinka faktora iz okoline i iskustava. Premda se osobnost tijekom života može u nekoj mjeri promijeniti, njene glavne karakteristike uglavnom ostaju nepromjenjive tijekom cijele odrasle dobi.
Osnovni tipovi osobnosti
Postoji, naravno, neograničen broj karakteristika koje se mogu kombinirati na bezbroj načina, no ljudi nastoje klasificirati osobnosti još od antičke Grčke i tada osmišljena četiri osnovna temperamenta - sangvinik (ekstrovert, optimističan, voli druženje), kolerik (ekstrovert, uvijek u žurbi, usmjeren na posao), melankolik (introvert, pesimističan, zamišljen) i flegmatik (introvert, promatrač, uravnotežen). Danas psiholozi najčešće opisuju osobnost kroz pet osnovnih tipova.
Tih takozvanih "velikih pet" su:
- otvorenost iskustvima (otvorenog uma, znatiželjn)
- savjesnost (organizirani, pouzdani)
- ekstroverzija (prilagodljivi, društveni)
- ugodnost (susretljivi, tolerantni, ljubazni)
- neuroticizam (anksiozni, razdražljivi, ćudljivi).
Noviji model, nazvan HEXACO, dodaje i šestu ključnu osobinu: iskrenost-poniznost.
Kako osobnost utječe na vezu
Osobnost može utjecati na sposobnost pojedinca da pronađe sreću u ljubavnoj vezi, ali ona nikad nije jedini faktor i nikako ne bi trebala biti prepreka vezi. Primjerice, stupanj privrženosti drugoj osobi može značajno utjecati na uspješnost veze. Osobe koje se teško prepuštaju i nesigurne su u povezivanju s drugima, što je osobina koja se tipično razvija u djetinjstvu, mogu biti u odrasloj dobi vrlo zabrinute za kvalitetu svojih odnosa ili pak mogu izbjegavati uopće se i vezati uz nekoga. Ali ako je osoba svjesna te svoje karakteristike, voljna pokušati je promijeniti zbog ljubavi i spremna o tome razgovarati s partnerom, već je na dobrom putu prema ostvarenju zdrave, duge veze.
Funkcionira li veza ekstroverta i introverta?
Veza ekstrovertne i introvertne osobe može napredovati ako su oboje spremni udovoljiti emocionalnim potrebama druge stane. Ekstroverti će možda trebati trenirati strpljivost u odnosu s introvertnim partnerom i poštovati njihovo pravo na mir i vrijeme provedeno u samoći. Introverti pak ne bi trebali izbjegavati važne razgovore i trebali bi razumjeti pravo i potrebu ekstrovertnog partnera da izlazi i druži se s drugim ljudima.
Je li moguće nakon teškog djetinjstva imati zdravu vezu?
Traume doživljene u djetinjstvu svakako otežavaju uspostavljanje i održavanje zadovoljavajuće veze, no mnogi ipak nađu put do tog cilja. Nitko ne bi trebao pretpostaviti da zbog teške prošlosti nikada neće pronaći ljubav. Ljudima koji su odrastali u kaotičnim i disfunkcionalnim obiteljima možda je teže reći što žele ili zatražiti od partnera ono što im je potrebno. Ključno je u takvom slučaju osvijestiti razlog zbog kojeg se nerado zalažu za sebe same, to je presudan korak koji će pomoći u prevladavanju teškoća i otvoriti put prema zdravoj vezi.
Poremećaji osobnosti i veze
Ljudi s poremećajima osobnosti mogu imati teškoća u životu u vezi, mogu imati problema s primanjem i davanjem, a posebno ih mogu mučiti učestali mali sukobi uobičajeni među ljubavnim partnerima. Kada se pojave neke prepreke u vezi, u strahu od napuštanja mogu se prečvrsto prilijepiti uz partnera ili ga pak zbog nesklonosti prepuštanju mogu odgurnuti od sebe. Poremećaji osobnosti po definiciji su prožimajući, nefleksibilni i stalni oblici ponašanja koji uzrokuju značajnu patnju ili funkcionalni poremećaj. Deset različitih poremećaja osobnosti podijeljeno je u tri skupine: A neobični/ekscentrični, B dramatični/nestalni i C anksiozni/ ustrašeni.
■ OSOBE IZ SKUPINE A su distancirane i nepovjerljive. Tu spadaju paranoidna osobnost (hladnoća i udaljenost u vezi, potreba za nadzorom, ljubomora, sumnjičavost), shizoidna osobnost (povučenost, povlačenje iz društva, emocionalna hladnoća, zaokupljenost vlastitim mislima, strah od bliskosti s drugima) i shizotipna osobnost (povlačenje od društva, emocionalna hladnoća, neobične misli i komunikacija, paranoidne misli).
■ LJUDI U SKUPINI B su emocionalno nestabilni, impulzivni i žestoki. Tu se ubrajaju granična osobnost (nestalna slika o sebi, nestalna raspoloženja i ponašanje, osobe stalno traže pažnju jer misle da je u djetinjstvu nisu imale, boje se napuštanja, sklone su autodestrukciji), antisocijalna osobnost (zanemaruju prava i osjećaje drugih, impulzivni su i neodgovorni, nasilni, ne osjećaju krivnju ni žaljenje), narcisoidna osobnost (prenaglašen osjećaj superiornosti, potreba za divljenjem, osobita osjetljivost na kritiku, neuspjeh ili poraz) i histrionska osobnost (naglašeno traže pozornost, okupirani su svojim izgledom i dramatični, djetinjasti su, veze su im površne i prolazne).
■ OSOBE IZ SKUPINE C su nervozne i pasivne ili ukočene i zabrinute. Tu se ubrajaju ovisna osobnost (nemaju samopouzdanja te se podčinjavaju drugima kako bi dobili potporu, oklijevaju reći vlastito mišljenje jer se boje da će uvrijediti osobe koje su im važne), izbjegavajuća osobnost (zazor od veze iz straha od neuspjeha ili razočaranja, pogađa ih to što se ne mogu vezati za druge ljude, povlače se na najmanje naznake odbijanja) i opsesivnokompulzivna osobnost (savjesnost, odgovornost, urednost i pouzdanost, ali uz nefleksibilnost koja osobi često onemogućuje da se prilagodi vezi ili nekoj promjeni).
Izazovi kod GRANIČNOG POREMEĆAJA osobnosti
Osobe s graničnim poremećajem osobnosti teže ostvarenju bliskosti, no njihovi pokušaji da ispune prazninu koju osjećaju iznutra mogu otjerati najbliže. Oni mogu nastojati nekoga pridobiti agresivno, čak i opsesivno, a kada ih netko razočara, mogu reagirati bijesno i paranoično. Ipak, stabilan i posvećen partner može im pomoći da nadvladaju autodestruktivno ponašanje.
Promjene u mozgu MOGU MIJENJATI osobnost
Promjene na mozgu mogu utjecati na promjenu osobnosti, a time i na vezu. Moždane bolesti ili traume mogu kod nekoga povećati potrebu za ljubavlju ili pak naglasiti seksualna ponašanja. Rehabilitacija može pomoći u ublažavanju simptoma koji udaljavaju ljude od njihove početne osobnosti.
U vezi s narcisom
Romantična veza s osobom koja ima izražene narcisoidne osobine često partnera ostavlja neispunjenim i nezadovoljnim. Ljudi s narcističkim osobinama žarko žele divljenje, prije svega od svojih ljubavnih partnera. Nije rijetko da narcisi, nakon što upoznaju potencijalnog partnera, upotrijebe sav svoj šarm i karizmu, a često ih imaju u izobilju, kako bi ga "zarobili" pažnjom i pomaknuli vezu u sljedeću fazu puno brže nego što bi to činili ostali. Takva njihova gorljivost može biti vrlo privlačna, ali zbog fundamentalnog nedostatka empatije oni su zapravo dugoročno nezainteresirani za partnerove dublje misli i osjećaje. Oni koji doista imaju narcistički poremećaj osobnosti gotovo su doslovno nesposobni zaljubiti se i imati ravnopravnu vezu. Umjesto zdravog odnosa takvi će pojedinci nastojati partneru nametnuti stroga pravila i izolirati ga od prijatelja i obitelji, ali tu su i druga uznemirujuća ponašanja. Primjerice, narcis će pokušati dovesti partnera u sukob s drugim ljudima, sam se neće držati pravila koja je osmislio za partnera, stalno će partneru tražiti grešku itd.
Može li veza s narcisom biti uspješna?
Moguće je ostvariti dobru vezu s narcisom, ali vjerojatnije je da će to biti kratka veza. Osobe s izraženim narcističkim crtama imaju kvalitete koje ih u prvo vrijeme čine šarmantnima i privlačnima, no s vremenom njihova potreba da uvijek budu glavni može dovesti do rivaliteta s partnerom, do te mjere da čak mogu navijati za partnerov neuspjeh na nekom životnom polju. Kako raste očekivanje za većom bliskošću, tako narcisi gube zanimanje, a interes im pada i ako misle da su pobijedili u svojoj zamišljenoj igri. Moć im je važnija od intimnosti i ne podnose ranjivost koju smatraju slabošću. Kako bi održali kontrolu, izbjegavaju bliskost i preferiraju dominaciju nad drugima. Ipak, narcisoidne osobe mogu osjetiti ljubav, mogu je i izraziti, ali moraju se jako potruditi da u toj ljubavi ne postavljaju uvjete.
Kakav tip osobe stupa u vezu s narcisom?
Ehoizam, termin koji je skovao američki psiholog Craig Malkin, odnosi se na ljude koji kod sebe odbacuju sve što djeluje narcistički. Ehoisti su voljni staviti tuđe potrebe i ciljeve ispred svojih, izrazito su samokritični i odbijaju bilo kakav poseban tretman ili pozornost. Takve ih osobine usmjeravaju prema vezi s narcisom, smatra Malkin, koji je inspiraciju pronašao u starogrčkom mitu - nimfa Eho bila je beznadno zaljubljena u Narcisa, prelijepog mladića u kojeg su se redom zaljubljivali svi mladići i djevojke čim bi ga ugledali. Ali on je bio bezosjećajan, nije volio nikoga, pa tako ni Eho, a nakon što ju je odbio, ona je bila toliko nesretna da se molila Afroditi da je usmrti.