Učestalost nečijih seksualnih odnosa ovisi o dobi, životnoj fazi, promjenama u spolnoj želji, o tome je li u vezi ili nije... No, u hiperseksualiziranom svijetu u kakvom živimo seks iskače odasvud i očekuje se da su svi aktivni kao zečevi, ili makar da govore da jesu, i gotovo je sramota “priznati” da vam nije uvijek do seksa.
Brojne zdravstvene prednosti
Ipak, činjenica je da mnogi imaju ispunjen život bez ili s vrlo malo seksa. Američko istraživanje sa 17.744 sudionika pokazalo je da 15,2 posto muškaraca i 26,7 posto žena nije imalo spolne odnose unazad godinu dana, dok 8,7 posto muškaraca i 17,5 posto žena nije vodilo ljubav pet godina i više. A razina njihove sreće bila je podjednaka kao kod seksualno aktivnih ispitanika. Ne postoje ispravna količina i učestalost seksa, to u potpunosti ovisi o pojedincu.
Nije vjerojatno da će apstinencija od seksa nekome pokvariti zdravlje, ali često se ističe da seks ima zdravstvene dobrobiti, uključujući smanjenje stresa, niži tlak, bolji imunitet, niži rizik za bolesti srca i žila. Od čestih ejakulacija prosperirat će prostata; studija iz 2016. pokazala je da muškarci koji svrše barem 21 put mjesečno (broji se i masturbiranje) imaju niži rizik za rak prostate nego oni koji ejakuliraju četiri do sedam puta na mjesec.
Kod žena pak učestala spolna aktivnost, i bez partnera, može ojačati mišiće dna zdjelice koji podupiru mokraćni mjehur, poboljšati funkciju mjehura te ublažiti inkontinenciju. Seks pomaže i u oslobađanju od stresa jer potiče otpuštanje hormona koji privremeno popravljaju raspoloženje. S druge strane, seksualna apstinencija koja nije vlastiti izbor, kao i izostanak seksualne želje (primjerice, zbog bolesti ili starenja) mogu utjecati na psihičko stanje. Osoba može biti nesigurna ili tjeskobna i zbog nedostatka seksa u vezi. Tada je ključno razgovarati o svojim osjećajima s partnerom. Prema američkom istraživanju na 10.429 žena s niskom spolnom željom, njih 27,5 posto reklo je da su zbog toga nesretne, a među onima koje su imale stalnog partnera to se nezadovoljstvo penjalo na 81 posto.
Razne metode
Ipak, mnogi ljudi uživaju u ispunjenoj vezi i bez čestih spolnih odnosa. Studija iz 2015. pokazala je da je učestalost seksa bila indikator dobrobiti samo kod ljudi u vezi te je pronađena veza seksa jednom tjedno i većeg zadovoljstva vezom. To zadovoljstvo nije raslo s češćim vođenjem ljubavi. Kod mnogih parova seks poboljšava komunikaciju i pojačava osjećaj bliskosti. Oni koji osjećaju da imaju premalo seksa mogu biti zabrinuti da nešto nije u redu s njihovom vezom ili da više nisu privlačni partneru. U takvim slučajevima nije loše isprobati ostale metode poboljšanja komunikacije i intimnosti. Maženje, ljubljenje, zagrljaji i otvoreni razgovor mogu poboljšati vezu i ako seksualna aktivnost nije uključena.
SEKSUALNA ORIJENTACIJA: BEZ SEKSA
Ako je seksualna želja pala zbog bolesti, lijekova ili starenja, ne treba odustajati od pokušaja njezina oživljavanja. Prvi korak je obratiti se za pomoć liječniku ili seksualnom terapeutu. Seksualna apstinencija koja nema uzrok u tjelesnom zdravlju druga je priča. Aseksualne osobe ne osjećaju seksualnu privlačnost ni spolnu želju. Aseksualnost ne treba miješati s celibatom, jer nisu svi aseksualni ljudi u celibatu niti su svi koji su u celibatu aseksualni. Celibat može trajati neko vrijeme ili zauvijek, rezultat je spleta okolnosti ili izbor, dok aseksualnost nije izbor, to je seksualna orijentacija i trajna je. Neki aseksualni ljudi uopće nemaju spolnu želju, drugi je iskuse tu i tamo.
Neki dožive romantične osjećaje i imaju želju za ljubavnom vezom, dok se drugima takvi osjećaji ne bude, znanost ih naziva aromantičarima. Nekim se ljudima libido budi samo kad ostvare snažnu emotivnu vezu, tada ih uzbuđuje jedino njihov partner, prema drugima su seksualno hladni.
Njih znanost naziva demiseksualcima. Budući da nema dokaza da bi njen uzrok bila trauma ili neko mentalno stanje, aseksualnost je punopravna seksualna orijentacija i ne zahtijeva “liječenje”.