Piše: kineziologinja, koreografkinja i plesna pedagoginja Edita Cebalo
U svom dugogodišnjem radu s djecom od tri godine do adolescencije primijetila sam da je kretanje u toj dobi svedeno na minimum, u odnosu na potrebu koje tijelo u dječjoj dobi traži, a koje bi polučilo kvalitetan psihofizički razvoj.
Kroz povijest se količina učinjenih koraka, skokova, penjanja, plesa i sličnog smanjila, a samim time i usporila organizam djeteta. Nestala je fleksibilnost, koordinacija se ne razvija do granica sukladnih dobi te se tijelo i njegov oblik promijenio. Sjedilački način života nije imanentan čovjeku te se negativno odražava na fiziološke i razvojne procese kod djece i mladih.
Kako izgleda jedan plesni sat
Kako je ples skup harmoničnih pokreta koji se izvode s glazbom il bez nje, lako je prihvatljiv djeci, a pogotovo ako se njime počnu baviti u najranijoj dobi. Djeca tada usvajaju nova znanja i spoznaje vezane uz kretanje uz glazbu te o važnosti kretanja, prehrani, međuljudskim odnosima te percepciji sebe u odnosu na prostor, djecu oko sebe i pedagoga.
Plesom i vježbama koje su nužne da bi se usvojila plesna tehnika direktno utječemo na razvoj muskulature, kardiovaskularni sustav, pravilno držanje, razvoj motoričke inteligencije te potrošnju kalorija. Samim time podižemo sve fiziološke procesa na viši nivo.
Jedan plesni sat sastoji se od zagrijavanja, usvajanja novih znanja, kondicionih vježbi te vježbi istezanja i opuštanja na kraju sata. Važno je naglasiti i psihološku komponentu, odnosno - dobrobit koju djeci daje druženje u grupi istih djece interesa .
Kako je debljanje najčešće produkt većeg unosa nego potrošnje kalorija, djeci je potrebna tjelesna aktivnost kojom će se pokrenuti procesi sagorijevanja masti te aktivirati i ubrzati metabolizam. Djeca i mladi će radije izabrati druženje s mobitelom ili računalom nego kretanje jer ono iziskuje napor. I baš zato mi pedagozi i roditelji bismo im trebali približiti i zainteresirati ih za tjelesnu aktivnost.
Što izabrati?
Ples je aktivnost koja je vrlo zastupljena kod nas te se njome bavi velik broj djece, no nažalost nije kao, primjerice, nogomet medijski eksponirana. Rekreativna plesna aktivnost je pristupačan oblik vježbanja te ne iziskuje enormna odricanja kao neke druge sportske aktivnosti.
Smatram da je naš program zdravstvene i tjelesne kulture u školskom programu zastario i neinventivan. Potrebno ga je doraditi i obogatiti aktivnostima koje, sukladno s promjenama u načinu života, prihvatljivije novim generacijama. Sve s ciljem održavanja zdravlja i tjelesne kondicije djece i mladih.
Bez obzira radilo se o nogometu, gimnastici, plesu ili trčanju - djeca će osjetiti fizičku i mentalnu dobrobit u vrlo kratkom vremenu. Za ples volim reći da je sposoban smiriti duh i strasti te u uravnotežiti ih s tijelom koje ga nosi. Djeca s kojom ja radim ulaze i izlaze u dvoranu nasmijana, opuštena i smirena.
Pogledajte kako to izgleda.
