Čak od 60 do 85 posto odraslih u svijetu pa tako i u Hrvatskoj ne kreće se dovoljno, a posljedice su češći srčani i moždani udari, visoki krvni tlak, osteoporoza, depresija i karcinomi. Ova nedvojbena istina izrečena je i na skupu u HAZU, na kojem se raspravljalo o utjecaju nedovoljne tjelesne aktivnosti na zdravlje. Liječnici su istaknuli da zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti godišnje u svijetu umire oko dva milijuna osoba te upozorili na začarani krug u kojem živi prosječan čovjek vozeći se automobilom na posao gdje provede osam i više sati sjedeći te na kraju dana ponovo sjeda u automobil i kod kuće se “odmara” uz televizor i daljinski upravljač.
Profesorica sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta Marijeta Mišigoj Duraković naglašava da u posljednjih dvadesetak godina drastično pada razina kretanja, a posljedice su rast kroničnih nezaraznih bolesti. Dodaje da vježbati treba barem tri puta tjedno po pola sata, ali i ističe da tjelesna aktivnost kraća od deset minuta nema nikakvog utjecaja na zdravlje. Provodi li se teža tjelesna aktivnost, bit će dovoljno provoditi je tri puta tjedno po dvadesetak minuta.Dodaje da cilj tjelesne aktivnosti nije samo gubljenje kalorija nego i jačanje mišića, smanjenje stresa, popravljanje raspoloženja i smanjenje opasnosti od niza bolesti.
Naime, oko 150 kalorija dnevno trebalo bi gubiti kroz tjelesnu aktivnost, ali ne samo zato da bi se gubila ili održavala tjelesna težina, nego da bi se gibali svi koštano-mišićni organi, smatraju stručnjaci. Prof. dr. Željko Reiner ističe kako je održavanje tjelesne aktivnosti vrlo važno nakon 45. godine jer, primjerice, oko 80 posto osoba starijih od 65 godina ima nekoliko kroničnih bolesti. Značajno se povećava broj osoba s visokim masnoćama u krvi, s dijabetesom tipa 2 te onih s visokim krvnim tlakom. Dodaje da su cirkulacijske bolesti razlog smrti kod čak 87 posto osoba starijih od 65 godina. Kako fizičkom neaktivnošću pada imunitet, stručnjaci smatraju da posljedice mogu biti i češća pojava raznih vrsta karcinoma. Poglavito kod žena to je rak dojke, a kod muškaraca prostate. U oba spola manjak tjelesne aktivnosti može potaknuti i pojavu raka debelog crijeva.
Liječnici naglašavaju da za prosječnu tjelesnu aktivnost nije potrebno previše napora, ali je nužno o njoj razmišljati i tako svaki trenutak koristiti za brzu šetnju, penjanje po stepenicama ili pješačenje do dućana. Naime, već i tih pola sata dnevnog pojačanog kretanja značajno će pomoći zdravlju.