Već mjesec dana boli me potkoljenica, jesam li nešto slomio - često je pitanje nogometaša rekreativaca nakon što u jednotjednom “bavljenju” sportom zarade sportsku ozljedu iako ih tek neka teška ozljeda i bol natjeraju liječniku. Stručnjaci upozoravaju da je tjelesna aktivnost više nego poželjna za kvalitetu života, ali prije odluke čime ćemo se baviti u rekreativne svrhe valja konzultirati znalce. Primjerice, nogomet i nije neki dobar izbor za starije od 50 godina jer su mogućnosti ozljeda brojne.
Premda se kod rekereativaca uglavnom ne radi o nekim ozbiljnim i teškim ozljedama, oni su nakon četrdesete realtivno česti posjetitelji traumatoloških ambulanti. - Podaci pokazuju da čak 15 do 22 posto svih ozljeda kod kojih je potrebna hitna liječnička pomoć čine one sportske, a posebno su rizični biciklizam, skijanje i rolanje. No, ima i onih kojima liječnička pomoć treba nakon tenisa ili trčanja - upozorava ortoped prof. dr. Nikola Čičak iz Akromiona.
Nerijetko, sportske ozljede rekreativaca nastaju zbog nedovoljne fizičke pripremljenosti, neprimjerene obuće, nepotrebnog forsiranja te tvrde i neravne površine na kojoj se aktivnost odvija. Prije donošenja odluke o tome čime ćemo se rekreirati bilo bi dobro obaviti sistematski pregled i s liječnikom dogovoriti što bi bilo optimalno i za godine, ali i opću tjelesnu kondiciju svakog pojedinca kako od rekreacije ne bilo više štete nego koristi.
Svima je poznato da pola sata tjelovježbe, pa makar i brzog hodanja ne samo da poboljšava kondiciju nego može i spriječiti neke bolesti, poglavito kardiovaskularne ili osteoporozu. Stručnjaci naglašavaju da je prije ozbiljnog vježbanja nužno zagrijavanje, a nakon tjelesne aktivnosti opuštanje, ali ne uz pivo ili gemišt, kako nerijetko čine nogometni rekreativci. Ne bi li se spriječile ozljede, prijeko su potrebne vježbe istezanja mišića, zglobova i tetiva, osobito prije, primjerice, trčanja ili vožnje biciklom, a isto vrijedi i za druge sportove.
U svakom slučaju ljeto treba iskorisiti kao dobar poticaj za tjelesnu aktivnost. No, bilo bi dobro da ta navika ostane i kad se vratimo s godišnjeg odmora jer je to put u kvalitetniji život s manje zdravstvenih problema.
Plivanje
Plivanje je jedna od najboljih sportskih aktivnosti za rekereativce jer potiče na rad sve mišiće uz najmanji napor. Za kralježnicu je posebno dobro leđno plivanje i ozljeda gotovo ni nema. Jedini problem mogu biti bolovi u mišićima, koji će nakon nekoliko dana mirovanja i uz pokoju tabletu protiv bolova prestati. Naravno, i to se može izbjeći ako se prvih dana ne pretjeruje.
Jedrenje
Kod jedrenja, vjerovali ili ne, najčešće ozljede događaju se pri ulasku na brod i izlasku s njega. Riječ je uglavnom o uganućima ili prijelomima potkoljenice, a pri upravljanju jedrilicom mogu se istegnuti mišići ili tetive. U tom slučaju mora se mirovati dok se ne smiri bol.
Tenis
Premda mnogi misle da je teniski lakat najčešća ozljeda u tenisu, ona je zapravo vrlo rijetka. Tenisačima rekreativcima puno češće strada Ahilova peta, najčešće onima starijima od 40 godina kad krenu igrati tenis nezagrijani. Preporuka je da se kirurškim zahvatom tetiva sašije, a oni koji ne žele na operaciju moraju nositi imobilizacijsku udlagu kako ne bi ostale trajne posljedice i problemi s hodom. Tenisači imaju problema i s ozljedama koljena (meniskus) te ramena.
Trčanje
Trčanje je prije koju godinu bilo pravi hit među rekreativcima, a neki i danas vjeruju da je to pravi izbor u rekreativnom bavljenju sportom. No, oprez je nužan jer su ozljede kod trčanja uvijek moguće. Trčimo li po neravnim površinama, to može rezultirati puknućem mišića potkoljenice ili uganućem zgloba gležnja, kao i problemima s koljenom, a isto se može dogoditi i zbog neprimjerne obuće u kojoj se trči, zbog čega mogu stradati i tabani. Oprez je nužan i kod onih čije srce nije potpuno zdravo, stoga se prije početka bavljenja rekreativnim trčanjem treba napraviti barem EKG pregled srca.
Vožnja biciklom
Vožnja biciklom odlična je rekreacija, ali uz nju je vezano i najviše ozljeda. Najčešće se radi o iščašenju ključne kosti ili ramena te puknuću nadlaktice pri padu. Kod iščašenja ramena nužna je hitna pomoć prijatelja ili slučajnog prolaznika koji treba naglo povući ruku ozlijeđenog kako bi se rame vratilo u ležište. Prođe li više od četiri sata, takav zahvat nije moguć i nužna je liječnička pomoć. Kod uganuća ključne kosti treba staviti tzv. maramu i tako imobilizirati ruku jer to je jedini lijek. Kod prijeloma treba što brže potražiti liječničku pomoć.