FOTOGRAFIJE: shutterstock
Nina Čiča
Nina Čiča
kad srce zaboli

Znate li razlikovati srčani udar od srčanog zastoja - prepoznajte ove simptome i reagirajte odmah

30. lipanj 2021.
Srčane bolesti, poput srčanog zastoja, često se događaju bez najave i mogu vas zadesiti u bilo kojem trenutku. Evo kako da prepoznate znakove kardiopulmonalnog zastoja i srčanog udara

Što je kardiopulmonalni zastoj

Srčani zastoj, koji se još naziva i kardiopulmonalni zastoj ili arest, događa se kad srce iznenada prestane pumpati krv. Osoba tada gubi svijest, disanje je nepravilno, a može se i posve prekinuti te pacijent može biti bez ikakve reakcije, odnosno ne davati znakove života. Kad se dogodi srčani zastoj, ne smije se gubiti vrijeme jer je riječ o stanju opasnom po život te je nužno odmah pozvati hitnu pomoć. U iščekivanju dolaska hitne pomoći, obavljanje reanimacije može pomoći da se osobu održi na životu.

Reanimacija se obavlja tako da se rade pritisci na srce (srce se tjera na rad izvana kako bi se održala cirkulacija dok ne dođe hitna pomoć). Zatim se obavlja umjetno disanje, odnosno disanje usta na usta kako bi se upuhao zrak u pluća.


Što uzrokuje srčani zastoj?

U većini slučajeva uzrok je abnormalan ritam rada srca koji se naziva ventrikularna fibrilacija. To je poremećaj kod kojeg električna aktivnost srca postane toliko kaotična da srce iznenada prestane pumpati krv i počne vibrirati. Ventrikularnu fibrilaciju mogu uzrokovati koronarna srčana bolest, srčani udar, kardiomiopatija, urođene srčane bolesti, bolest srčanog zaliska i akutni miokarditis. Srčani udar može povećati rizik za srčani zastoj, ali u većini slučajeva ne vodi direktno do njega.


Mogu li mladi ljudi doživjeti srčani udar?

Možete voditi vrlo zdrav život i opet doživjeti srčani udar. Nepušenje, fizička aktivnost i zdrava prehrana smanjuju rizik za srčane bolesti, no ne možete ignorirati gene, kolesterol i krvni tlak. Neke osobe mogu naslijediti sklonost srčanim bolestima ili srčanu bolest.


Je li srčani zastoj uvijek smrtonosan?

Moguće je preživjeti srčani zastoj, ali neophodno je što prije dobiti odgovarajuće liječenje. Ventrikularna fibrilacija može se ispraviti tako što se srce „šokira” defibrilatorom kojim raspolažu kola hitne pomoći ili, ako u blizini postoji defibrilator, netko tko zna s njime rukovati može osobi spasiti život. Ukoliko defibrilatora nema, treba provoditi umjetno disanje sve dok ne dođe hitna pomoć kako bi se održala cirkulacija i kako bi se pacijentu pomoglo da diše.


Što je srčani udar

Srčani udar se događa kad se začepi jedna od koronarnih arterija. Tada je srčani mišić lišen krvi i kisika koji ona doprema, a to, ako se ne liječi odmah, može dovesti do toga da srčani mišić polako počne umirati. Srčani udar je također po život opasno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Ako sumnjate da osoba pored vas ima srčani udar odmah pozovite hitnu pomoć.


Koji su simptomi srčanog udara?

Nije uvijek lako prepoznati simptome srčanog udara jer oni mogu varirati od osobe do osobe. Najčešći simptomi uključuju bol i stezanje u prsima, težinu u prsima ili osjećaj žarenja, bol u rukama, vratu, vilici, leđima ili želucu. Kod nekih osoba bol i stezanje mogu biti vrlo izraženi, dok neki osjećaju samo nelagodu. Među čestim simptomima su i hladan znoj, blaga nesvjestica, kratkoća daha, mučnina ili povraćanje.


Što uzrokuje srčani udar

U većini slučaj uzrok je koronarna srčana bolest, odnosno stanje kad se krvne žile koje srce opskrbljuju krvlju i kisikom, suze. To se događa postupno, kako se masne naslage talože u žilama. Ako se komadić tog taloga otkine, nastaje krvni ugrušak koji, ako je dovoljno velik, može blokirati žilu koja dovodi krv u srce te potpuno prekinuti opskrbu srca krvlju i kisikom. Srčani udar naziva se još i infarkt miokarda.


Kako se dijagnosticira srčani udar?

Liječnici hitne službe obavljaju niz testova. Prate ritam rada srca i vrijednosti krvnog tlaka te obavljaju ekg. Pacijent dobiva lijek za ublažavanje bolova i kisik, ako mu je razina kisika u krvi pala. Često se prepisuje aspirin i, ako se sumnja na srčani udar, liječnici hitne službe će osobu odmah odvesti u bolnicu.


Kako se liječi srčani udar

Liječnici prvo moraju odčepiti začepljenu krvnu žilu, što mogu učiniti na dva načina: hitnom koronarnom angioplastikom ili ubrizgavanjem lijeka u žilu koji će rastopiti krvni ugrušak te omogućiti da se ponovo uspostavi opskrba srčanog mišića krvlju i kisikom. U nekim slučajevima taj se postupak može obaviti još dok je pacijent u kolima hitne pomoći. No, postoje i neki slučajevi u kojima se ti postupci ne obavljaju jer se za određene pacijente ne preporučuju.


Može li se prevenirati srčani udar?

Najvažnija stvar koju svatko može učiniti kako bi smanjio svoj rizik za srčani udar jest da vodi zdrav život. Za bolje zdravlje srca najvažnije je da prestanete pušiti. Naime, pušači imaju dvostruko veći rizik da umru od srčanog udara u usporedbi s nepušačima. Odlukom o nepušenju smanjit ćete rizik i za moždani udar te za mnoge vrste tumora. Rizik za srčani udar možete smanjiti i redovitom tjelovježbom, zdravom prehranom i ograničenim unosom alkohola.


Teme
Linker
22. rujan 2021 03:01