Očekivani životni vijek u Hrvatskoj je 78 godina te i dalje zaostaje za prosjekom EU za oko tri godine, pokazuje izvješće o stanju zdravlja u EU koje svake dvije godine objavljuju međunarodna Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj te Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike.
RIZIČNI FAKTORI
Hrvatska zaostaje u kvaliteti života u starosti jer, kako je objavljeno, Hrvati u dobi od 65 godina mogu očekivati da će poživjeti još 17,4 godine, što je dvije godine više nego 2000. Međutim, manje od pet godina tijekom tog razdoblja živjet će u dobrom zdravlju, a više od 12 godina s nekom od teških kroničnih bolesti. Za usporedbu, građani Europske unije u prosjeku nakon 65. godine u dobrom zdravlju žive još 10 godina.
Niža životna dob i slabija kvaliteta života u starosti posljedice su loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava, na što ukazuju brojni pokazatelji vezani uz preventivne aktivnosti i liječenje teških bolesti. Nešto više od polovice svih smrti u Hrvatskoj može se pripisati faktorima ponašanja, uključujući prehrambene faktore, pušenje, alkohol i nisku tjelesnu aktivnost.
Po tim rizičnim faktorima premašujemo prosjek EU, posebno vezano uz prehrambene navike i pušenje. Jedan je od razloga za tu postojanu razliku nedovoljna učinkovitost intervencija javnog zdravstva. Politike protiv pušenja nedovoljno su razvijene, pušenje u zatvorenim javnim prostorima i dalje je rašireno, a stopa tinejdžera pušača treća je najviša u EU. Stope pretilosti su u porastu, posebno među djecom.