Žene imaju dva puta veću vjerojatnost da će razviti Alzheimerovu bolest (najčešći oblik demencije) nego muškarci, prema pregledu objavljenom u časopis SAGE iz 2018. Vjerovalo se da razlog za to dulji životni vijek žena, teorija je bila da dulji život ostavlja više prostora za pojavu bolesti starenja mozga. Danas vodeći neuroznanstvenici tvrde da biološki mehanizmi imaju veću ulogu nego dob. U biološke mehanizme spadaju hormoni i reproduktivni faktori, poput trudnoće i menopauze.
Ženski hormonski čimbenici rizika za demenciju
Studija objavljena 2022. godine u časopisu PLOS Medicine ispitala je koji čimbenici reproduktivnog i hormonskog zdravlja povećavaju rizik od razvoja demencije. Utvrđena su ova četiri:
- Kirurško uklanjanje reproduktivnih organa - žene koje su imale histerektomiju ili ooforektomiju imaju 12 posto odnosno 7 posto veću vjerojatnost da će imati demenciju od onih koje nisu. Osim toga, žene kojima su uklonjeni i jajnici i maternica (tim redoslijedom) imaju gotovo 2,5 puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju.
- Dob prve menstruacije - žene koje su dobila prvu menstruaciju prije 12. godine ili nakon 14., imaju 20 posto veću vjerojatnost da će imati demenciju od onih koje su dobile menstruaciju u dobi od 13 godina.
- Žene koje nisu rodile - žene koje su barem jednom bile trudne imaju 85 posto manje šanse da će imati demenciju od onih koje nikad nisu bile trudne.
- Dob tijekom rađanja prvog djeteta - žene koje su prvi put rodila do 21. godine imaju 43 posto veću vjerojatnost da će imati demenciju nego žene koje su prvi put rodile u dobi od 25 do 26 godina.
Zašto i kako reproduktivno zdravlje utječe na rizik od demencije?
Dr. sc. Lisa Mosconi, neuroznanstvenica, nutricionistica i ravnateljica Klinike za prevenciju Alzheimerove bolesti na Medicinskom fakultetu Weill Cornell, ističe da reproduktivni hormoni igraju važnu ulogu u zaštiti mozga od oštećenja.
- Interakcija između mozga i reproduktivnih organa je izuzetno važna za zdravlje i starenje mozga, posebno kod žena. Skloni smo misliti o testosteronima i estrogenima kao hormonima uključenima u reprodukciju, rađanje djece. Ali ti hormoni imaju puno učinaka i na naš mozak - objasnila je Mosconi za mindbodygreen.
- Konkretno, oni doslovno tjeraju naše neurone da dovedu glukozu za stvaranje energije. Dakle, ako su vam hormoni visoki, energija vašeg mozga je visoka. Ali onda ono što se događa s testosteronom je da on ne opada toliko tijekom vremena, dok kod žena, estrogeni prilično opadaju kada žene prolaze kroz menopauzu - dijeli Mosconi.
Upravo ovaj nagli pad estrogena čini ženski mozak posebno ranjivim kad nastupi menopauza u 40-im ili 50-im godinama.
- Ako mislite da ovi hormoni imaju neku vrstu supermoći za mozak, žene izgube tu supermoć tijekom menopauze, zar ne? I tada mozak postaje ranjiviji - kaže Mosconi.
Poput menopauze, uklanjanje maternice ili jajnika također rezultira drastičnim padom razine estrogena. Ostala razdoblja hormonalnih fluktuacija, poput puberteta i trudnoće, utječu na razinu estrogena, što objašnjava zašto neki hormonalni zdravstveni čimbenici izlažu žene većem riziku, dok drugi pomažu u zaštiti njihovih mozgova.
Kako žene mogu održati dugovječnost svog mozga?
Vjerojatno već znate da su spavanje i fizička aktivnost odlične navike za održavanje zdravlja mozga. Kad je u pitanju prehrana, Mosconi predlaže mediteransku, i to svim ženam koje žele održati optimalnu kognitivnu funkciju.
Žene koje imaju genetsku predispoziciju za demenciju, pokazuju rane znakove kognitivnog pada ili imaju jedan od gore navedenih faktora hormonskog rizika, trebale bi tražiti pomoć endokrinologa kako bi održale zdrave razine hormona i/ili neurologa koji će pratiti zdravlje njihovog mozga.
Koji su simptomi demencije?
Znakovi i simptomi mogu varirati ovisno o vrsti i mogu uključivati:
- Gubitak pamćenja, loše prosudbe i zbunjenost
- Poteškoće u govoru, razumijevanju i izražavanju misli ili čitanju i pisanju
- Lutanje i gubljenje u poznatom susjedstvu
- Poteškoće s rukovanjem novcem i plaćanjem računa
- Ponavljanje pitanje
- Korištenje neobičnih riječi za označavanje poznatih predmeta
- Potrebno je više vremena za obavljanje uobičajenih zadataka
- Gubitak interesa za normalne dnevne aktivnosti
- Halucinacije ili paranoja
- Impulzivnost
- Gubitak ravnoteže i problemi s kretanjem.
