Sigurno ste više puta u životu imali simptome poput zimice, začepljenog nosa, bolnog grla, kašlja ili možda čak i visoke tjelesne temperature. Znali ste da ste bolesni i pretpostavljali da je riječ o prehladi, gripi ili nekoj drugoj virusnoj infekciji. U svakom slučaju, nešto ste poduzeli kako biste se osjećali bolje i ublažili simptome: možda uzimali neke lijekove, jeli pileću juhicu, pili limunadu i čaj i mnogo se odmarali. No, kad su u pitanju simptomi duševnih bolesti, čini se da postoji velika razlika u načinu na koji im pristupamo. Prije svega, postoje neke uobičajene stigme povezane s duševnim bolestima pa ljudi teško priznaju da imaju tu vrstu problema.
Svi mi želimo da naši profili na društvenim mrežama izgledaju fantastično, uz mnogo fotografija s putovanja, u najnovijim modnim kombinacijama, uz gastronomske specijalitete kojima smo se počastili i uz mnogo nasmijanih fotografija snimljenih pod savršenim kutom. Gotovo bi se moglo reći da postoji neka instinktivna averzija prema dijeljenju naših pravih iskrenih osjećaja ili emocionalnom otvaranju prema drugima, naročito ako prolazimo kroz tešku životnu fazu. Možda je to povezano sa strahom od emocionalne ranjivosti i strahom od potpune iskrenosti o svojim najdubljim osjećajima. A možda jednostavno ne želimo opterećivati druge svojim problemima.
Kao da to nije dovoljno, kroz povijest su mnogi ljudi s duševnim bolestima bili društveno izolirani ili podvrgnuti ismijavanju okoline, što za posljedicu ima da i dan danas ljudi izbjegavaju tražiti pomoć koliko god dugo mogu izdržati kako ne bi doživjeli izrugivanje i poglede svisoka. Nadalje, umjesto da dogovore termin kod psihoterapeuta, mnogi će se pokušati samoliječiti tvarima koje mijenjaju raspoloženje, poput droge ili alkohola kako bi se lakše nosili sa svojim simptomima.
Svi bismo mi voljeli imati snažan um i tijelo te sposobnost samostalnog funkcioniranja bez potrebe da ovisimo o ikome i ičemu. Ipak, primijetite li simptome duševne bolesti, bilo bi dobro da u sebi pronađete volju i snagu da potražite pomoć prije nego što posve izgubite kontrolu nad simptomima.
Naposljetku, gotovo je nemoguće zadržati potpunu objektivnost kad je riječ o prepoznavanju ozbiljnosti i težine simptoma duševne bolesti s obzirom na činjenicu da našu percepciju problema može „zamagliti” sama priroda bolesti. Drugim riječima, iako su simptomi duševne bolesti možda prisutni, moguće je da patite od poremećaja koji smanjuje vašu sposobnost da ih uočite. Možda vam u tome pomogne ovaj vodič koji će vas naučiti da prepoznate cijelu lepezu simptoma povezanih s nekim od najčešćih duševnih bolesti.
1. PTSP
Posttraumatski stresni poremećaj je anksiozni poremećaj koji karakteriziraju česti flashbackovi i noćne more povezane s nekim prethodno proživljenim iskustvom ili svjedočenjem traumatičnom ili po život opasnom događaju. Simptomi mogu biti toliko ozbiljni da vas onemogućuju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i obaveza.
Najčešći simptomi povezani s ovim poremećajem:
- česta i neželjena sjećanja na neki događaj
- flashbackovi događaja u stvarnom vremenu
- noćne more koje uključuju traumu
- fizička reakcija na događaj koji djeluje kao okidač za traumatična sjećanja
- izbjegavanje razgovora o traumatičnom događaju
- aktivno izbjegavanje ljudi, mjesta i stvari koje mogu djelovati kao okidač za razmišljanje o traumatskom događaju
- osjećaj beznađa
- gubitak pamćenja povezan s traumatičnim događanjima
- manjak interesa za normalne svakodnevne aktivnosti
- nemogućnost uspostavljanja bliskih veza
- osjećaj da vas stalno netko motri
- osjećaj da ste u stalnoj opasnosti
- nesposobnost koncentracije
- razdražljivost
- nesanica
- uživanje u opojnim drogama ili alkoholu
- rizično ponašanje
2. Opsesivno-kompulzivni poremećaj
Opsesivno-kompulzivni poremećaj je anksiozni poremećaj koji karakterizira stalna prisutnost neželjenih misli nakon kojih slijedi poriv da se djeluje u skladu s tim mislima i to opetovano. Simptomi ponekad mogu biti toliko intenzivni da utječu na sposobnost obavljanja uobičajenih svakodnevnih aktivnosti i ispunjavanja obaveza.
Najčešći simptomi povezani s ovim poremećajem:
- tjeskobnost kad neki predmet nije uredno posložen ili nije na svom uobičajenom mjestu
- česte i opetovane sumnje jesu li vrata zaključana
- česte i opetovane sumnje jesu li elektronički uređaji i aparati isključeni
- čest i opetovan strah od kontaminacije bolešću ili otrovom
- izbjegavanje društvenih okupljanja zbog straha od dodirivanja drugih ljudi
- stalno pranje ruku
- stalno brojanje
- stalno provjeravanje
- ponavljanje nekih izjava i rečenica
- slaganje predmeta po vrlo preciznom redoslijedu
ČITAJTE I: 'Život s OKP-om je noćna mora iz koje nikako da se probudim...'
3. Teški depresivni poremećaj
Teški depresivni poremećaj je poremećaj raspoloženja koji karakterizira trajno depresivno raspoloženje koje onemogućuje normalno funkcioniranje. Simptomi ponekad mogu biti toliko intenzivni da utječu na sposobnost obavljanja uobičajenih svakodnevnih aktivnosti i ispunjavanja obaveza.
Najčešći simptomi povezani s ovim poremećajem:
- preplavljenost osjećajima beznađa i tuge
- manjak interesa za aktivnosti u kojima ste prije uživali
- poremećaji sna, poput nesanice ili prekomjernog spavanja
- preplavljujući osjećaji nemira i razdražljivosti
- manjak koncentracije
- manjak apetita ili prejedanje
- suicidalne misli
ČITAJTE I: 'Kako sam pobijedila depresiju koja je predugo upravljala mojim životom'
4. Bipolarni poremećaj
Bipolarni poremećaj je poremećaj raspoloženja koji karakteriziraju nagle promjene raspoloženja koje se ne daju kontrolirati, od teške depresije do ekstremne manije. Simptomi ponekad mogu biti toliko intenzivni da utječu na sposobnost obavljanja uobičajenih svakodnevnih aktivnosti i ispunjavanja obaveza.
Najčešći simptomi povezani s ovim poremećajem:
- lako odvlačenje pažnje sitnicama
- misli koje neprekidno naviru
- pretjeran euforični osjećaj samopouzdanja
- lako upadanje u stanje uznemirenosti
- hiperverbalnost
- značajno povećana razina aktivnosti
- preplavljenost osjećajima beznađa i tuge
- manjak interesa za aktivnosti u kojima ste nekoć uživali
- preplavljenost osjećajima bezvrijednosti i krivice
- poremećaji sna, poput nesanice i prekomjernog spavanja
- preplavljenost osjećajima nemira i razdražljivosti
- manjak koncentracije
- manjak apetita ili prejedanje
- suicidalne misli
5. Shizofrenija
Shizofrenija je poremećaj misli koji karakterizira nesklad između uvjerenja, emocija i ponašanja uzrokovan deluzijama i halucinacijama. Simptomi ponekad mogu biti toliko intenzivni da utječu na sposobnost obavljanja uobičajenih svakodnevnih aktivnosti i ispunjavanja obaveza.
Najčešći simptomi povezani s ovim poremećajem:
- deluzije s lažnim uvjerenjima
- halucinacije s lažnom senzorijalnom percepcijom
- neorganizirane misli s nerazumljivim oblikom komunikacije
- neorganizirano ponašanje s katatoničnim izgledom, bizarnim držanjem, prekomjernom uznemirenošću
- izostajanje kontakta pogledom
- loša osobna higijena
- poteškoće u tumačenju ili izražavanju emocija
6. Anoreksija
Anoreksija je poremećaj hranjenja koji karakterizira opsesivna želja za gubitkom tjelesne težine što se očituje u odbijanju jela i prekomjernoj fizičkoj aktivnosti. Simptomi ponekad mogu biti toliko intenzivni da utječu na sposobnost obavljanja uobičajenih svakodnevnih aktivnosti i ispunjavanja obaveza.
Najčešći simptomi povezani s ovim poremećajem:
- ekstreman gubitak težine
- ispijen izgled
- pokvareni zubi
- tanka kosa
- vrtoglavice
- otečeni udovi
- dehidracija
- nadražena koža ili zglobovi prstiju
- ekstremno ograničavanje unosa hrane
- prekomjerna fizička aktivnost
- samoizazivanje povraćanja
- prekomjeran strah od debljanja
- slojevito odijevanje da se sakriju nesavršenosti tijela
7. Bulimija
Bulimija nervosa je poremećaj hranjenja koji karakterizira opsesivna želja za mršavljenjem zbog iskrivljenje percepcije vlastitog tijela, koja se očituje u konzumiranju enormnih količina hrane koja se potom povraća. Simptomi ponekad mogu biti toliko intenzivni da utječu na sposobnost obavljanja uobičajenih svakodnevnih aktivnosti i ispunjavanja obaveza.
Najčešći simptomi povezani s ovim poremećajem:
- samoinducirano povraćanje
- konzumiranje abnormalno velikih količina hrane s namjerom da se ona poslije povrati
- stalan strah od debljanja
- prekomjerna fizička aktivnost
- prekomjerno korištenje laksativa i dijuretika kako bi se smanjila tjelesna težina
- ograničavanje unosa hrane
- stid i osjećaj grižnje savjesti
Ovaj popis simptoma može vam poslužiti za orijentaciju, no želite li točnu dijagnozu i sumnjate li na neku duševnu bolest kod sebe ili bliske osobe, najbolje je da potražite stručnu pomoć ili potaknete blisku osobu da je potraži. Slično kao i s rakom, rana dijagnoza i početak liječenja mogu znatno poboljšati prognozu i uspjeh liječenja.