Piše: Goranka Jureško
Mliječni proizvodi nerijetko se proglašavaju kontroverznom hranom, odnosno postavlja se pitanje je li mlijeko toliko zdravo kao što se oduvijek vjerovalo. Naime, neki tvrde da su alergični na mlijeko, drugi kažu kako ne postoje znanstveni dokazi da nas mlijeko čuva od raznih bolesti. Dok zdravstvene udruge i dalje promoviraju mlijeko i mliječne proizvode kao važne za poboljšanje, primjerice, zdravlja kostiju, neki stručnjaci tvrde da je sve što je mliječno potencijalno štetno za zdravlje.
Tko je u pravu?
Jesu li mliječni proizvodi dobri ili loši za nas? Na to su pitanje pokušale odgovoriti nedavne stručne rasprave o mlijeku. Primjerice, najpoznatije američke smjernice za prehranu USDA MyPlate, koje su zamijenile tzv. piramidu prehrane, zapravo su vrlo jasne i kažu da bismo u svojoj prehrani hranjive tvari trebali crpiti iz pet skupina prehrambenih proizvoda - voća, povrća, žitarica, proteinske hrane i mliječnih proizvoda.
Ovisno o dobi
Pritom su u skupinu mliječnih proizvoda uključeni tekući mliječni proizvodi, sir i sve ostalo što se može dobiti od mlijeka. Preporuka je da se konzumiraju mliječni proizvodi jer sadrže kalcij, ali da to budu uglavnom oni s malo ili nimalo masti. Zbog toga u prehrani ne smije biti previše jogurta i sira, kažu. S druge strane u te mliječne proizvode bogate kalcijem ne ubrajaju se maslac, vrhnje i kajmak, koji imaju manje kalcija od primjerice mlijeka.
Dnevne preporuke za konzumaciju mliječnih proizvoda ovise o dobi. Tako djeca od dvije do tri godine trebaju dvije šalice mlijeka ili mliječnih proizvoda dnevno, od četiri do osam godina trebaju 2,5 šalice, a tri u dobi od devet ili više godina.
Onima kojima mlijeko nije drago preporučuje se kalcij iz raštike, sokovi obogaćeni kalcijem, kruh, žitarice, riža ili bademovo mlijeko, konzervirana riba, soja, ali i kupus ili kelj.
No, dok smjernice MyPlate preporučuju mliječne proizvode svaki dan, primjerice radi prevencije osteoporoze, stručnjaci s Harvarda kažu kako ne postoje stvarni dokazi kojima bismo potvrdili tu preporuku.
Dapače, kažu da je veći unos mlijeka ili mliječnih proizvoda vjerojatno povezan s većim rizikom od raka prostate i raka jajnika.
Na kraju, kad se sve zbroji, vjerojatno će i ova polemika završiti preporukom da se ni s mliječnim proizvodima ne pretjeruje.
Temeljni izvor kalcija
Ipak, količina zdravih tvari u mlijeku odmah će poljuljati tu tezu. Naime, mlijeko je dobar izvor kalcija, kalija, vitamina D i proteina. Stručnjaci kažu kako su zapravo mlijeko i mliječni proizvodi temeljni izvor kalcija u prehrani te naglašavaju da to pomaže izgradnji kosti i zuba, održavanju koštane mase, poboljšanju zdravlja kosti i smanjenju rizika od osteoporoze. Osobito je, kažu, to važno za djecu i mlade, odnosno dok se intenzivno izgrađuje koštana masa.
Također, kalij u mlijeku može pomoći u održavanju optimalne razine krvnog tlaka, a vitamin D pomaže da se održavaju optimalne razine kalcija i fosfora, što pak pomaže u izgradnji i održavanju koštane mase.
Sve to govori da bi mliječni proizvodi trebali smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i pomoći u snižavanju krvnog tlaka. Naravno, sad je pitanje zašto dolazi do polemike oko mlijeka i mliječnih proizvoda ako je to u pravilu zdrava hrana te se neki čak pitaju je li mlijeko "prirodna hrana" za ljude.
Naime, kravlje mlijeko osigurava sve proteine, hranjive mikrotvari i masne kiseline koje telad treba za rast, baš kao što je majčino mlijeko prilagođeno potrebama beba. No, činjenica je da su ljudi jedina vrsta koja konzumira mlijeko u odrasloj dobi i jedina vrsta koja pije mlijeko životinja. Zbog toga se često postavlja pitanje zašto uopće piju mlijeko ako ga ne trebaju za rast. No, činjenica je da se mliječni proizvodi konzumiraju tisućama godina, a istraživanja su pokazala da su se naši geni za to vrijeme promijenili tako da su se ljudi prilagodili konzumaciji mlijeka. To, dakle, znači kako je postalo prirodno da pijemo mlijeko i jedemo mliječne proizvode.
Smanjuje neke rizike
Nije bezrezervno dokazano, ali ipak većina istraživanja govori da mlijeko povećava gustoću kostiju i može spriječiti gubitak gustoće koji se povećava s godinama. No, činjenica je da, osim kalcija, mlijeko ima i druge hranjive tvari koje su potrebne kostima, poput bjelančevina i fosfora. Također postoje dokazi da mliječni proizvodi smanjuju rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Znanstvenici s Harvarda dokazali su da mladi koji piju mlijeko imaju upola manji rizik da će oboljeti od dijabetesa tipa 2.
Druga strana medalje
S druge strane, neke su studije pokazale da velik unos mlijeka i mliječnih proizvoda može biti povezan s većim rizikom za rak prostate, i to čak do 32 posto. Stručnjaci vjeruju da je to posljedica visokog unosa kalcija. Neki su pak istraživači s Harvard T.H. Chan School of Public Health pronašli povezanost između konzumiranja veće količine mlijeka dnevno s rizikom za razvoj Parkinsonove bolesti, no ipak dodaju da se radi samo o vezi, ali ne i dokazima da mliječne masti uzrokuju tu tešku bolest.
S druge strane ima i puno više vijesti o dobrobiti mlijeka. Tako japanski znanstvenici zaključuju da mliječni proizvodi s niskim udjelom masnoće mogu smanjiti rizik za depresiju. Također se pokazalo da odrasli koji su jeli više mliječnih proizvoda i pili više mlijeka postižu znatno veći uspjeh na testovima memorije i funkcije mozga nego oni koji piju malo ili nimalo mlijeka.
Ne odričite se olako ove namirnice, još uvijek je puno više argumenata u korist konzumacije mlijeka.
Više dokaza u korist mlijeka
Protein A2 beta-kazein iz mlijeka povećava obranu od neurovegetativnih bolesti, upale gušterače i raka jer se tako podiže razina važnog antioksidansa u tijelu. Zaključno, znanstvenici kažu kako na pitanje je li mlijeko dobro za organizam bezrezervno odgovaraju potvrdno. Dokaza koji pokazuju prednost za zdravlje ipak je puno više od onih koji relativiziraju korist od te namirnice za koju je ipak očito dobro da bude na našem stolu svakodnevno u šalici ili u prerađenom obliku.
Zasićene masti iz mlijeka i kolesterol
Često se kao problem spominju zasićene masti iz mlijeka kao rizik za visok kolesterol, ali stručnjaci su u tome podijeljeni: neki tvrde da nema stvarnih dokaza da mlijeko i mliječni proizvodi stvaraju aterosklerozu, kao što nema ni za one koji bi potvrdili suprotnu teoriju. Zanimljivo je da je jedna studija čak pokazala kako mlijeko krava koje su se hranile travom smanjuje rizik za moždani ili srčani udar.Intolerancija i laktoza
U posljednje se vrijeme sve češće govori o nepodnošenju (intoleranciji) laktoze. Stručnjaci to objašnjavaju činjenicom da dio ljudi izgubi sposobnost proizvodnje enzima laktaze, koji ima sva dojenčad kako bi mogla probaviti laktozu odnosno mliječni šećer. Nedostatak tog enzima znači da laktoza ne može biti podijeljena na glukozu i galaktozu i apsorbira se u krvotok. Kad se to ne događa, nastaje intolerancija na laktozu, odnosno nakon konzumiranja mlijeka ili mliječnih proizvoda kod takvih osoba javlja se nadutost, bol, mučnina i proljev. Zanimljivo je da neke osobe koje imaju netoleranciju laktoze ipak mogu jesti mliječne proizvode poput jogurta ili maslaca, a da nemaju spomenute probleme.