U Hrvatskom društvu za hipertenziju nisu zadovoljni liječenjem visokog tlaka. Liječenje nikada ne započne čak 30 posto bolesnika, a 15 posto bolesnika dnevno ne uzima lijekove kako je propisano. Nemali problem koji se pokušava riješiti je i ustrajnost u liječenju. Ona je sve manja što liječenje traje dulje, a hipertenzija se često liječi doživotno.
KARDIOVASKULARNI RIZIK
Loša ustrajnost povezana je i s većim brojem kardiovaskularnih incidenata i, kako često ističe prof. Jelaković, s bacanjem novca. Pri tome nisu nedužni ni liječnici, koji imaju krivu percepciju o uspješnosti liječenja svojih pacijenata, odnosno precjenjuju uspješnost ili nerijetko propisuju preniske doze lijekova. Oboljeli pak podcjenjuju rizik i nisu svjesni opasnosti koju nosi hipertenzija.
Nacionalnim programom prevencije arterijske hipertenzije i poboljšanja liječenja visokog tlaka predviđa se educirati oboljele i opću javnost o važnosti prepoznavanja rizika, o pravilnom mjerenju tlaka, o nužnosti promjena životnih navika, o važnosti ustrajanosti...
Liječnike će se uputiti da im hipertenzija bude na prvom mjestu, da češće pacijentima mjere ukupan kardiovaskularni rizik, da više surađuju među sobom, s medicinskim sestrama i pacijentima, da propisuju što jednostavnije liječenje... tu su i ljekarnici, zdravstveni sustav, industrija i mediji koji bi svi trebali surađivati kako bi se poboljšalo liječenje hipertenzije na nacionalnoj razini.
Hrvatska je još uvijek među zemljama centralne i istočne Europe u kojima je evidentan velik broj oboljelih od visokog krvnog tlaka, a uz to nedovoljno dobro liječenih.
ČITAJTE I:
- Što visoki krvni tlak može učiniti vašem tijelu ako ga ne kontrolirate
- Šest stvari koje trebate znati o visokom krvnom tlaku
- 10 pravila za uspješno snižavanje krvnog tlaka