Tekst revidirao prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., Nastavni zavod za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar", Služba za javnozdravstvenu gerontologiju - Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba
U pandemiji bolesti COVID-19, od posebne je važnosti podići svjesnost o važnosti preventivnih mjera i cijepljenja protiv zaraznih bolesti dišnoga sustava, uključujući gripu, pneumokok i SARS-CoV-2
Epidemije i pandemije zaraznih bolesti, a osobito infekcije respiratornog sustava, tijekom povijesti bile su velika prijetnja globalnom zdravlju stanovništva. Dobro je poznato koliko je života odnijela španjolska gripa, a upravo svjedočimo pandemiji covida-19, koji također odnosi mnoge živote. Uz nastojanja da se zaustavi širenje respiratornih zaraznih bolesti, jedini učinkoviti način prevencije je cijepljenje. Mogućnost sprječavanja gripe cijepljenjem posebno je dobila na važnosti tijekom pandemije bolesti COVID-19, s obzirom na to da je gripa teška i vrlo zarazna bolest, a jedini način za njezinu učinkovitu prevenciju jest cijepljenje, koje je u razvijenim zemljama civilizacijska tekovina od koje svatko može imati koristi.
Dodatni argument za cijepljenje protiv gripe dala su i istraživanja koja su pokazala kako koinfekcija virusima gripe i virusom SARS-CoV- 2, koji uzrokuje COVID-19, može imati nepovoljan utjecaj na ishod bolesti, a istodobna infekcija tim virusima može utjecati i na težu kliničku sliku i veću smrtnost.
Unatoč dugogodišnjoj primijeni cjepiva protiv gripe u prosjeku se svake sezone cijepi tek oko 12 posto ukupnog stanovništva. Evo koja su najčešća pitanja povezana s nedoumicama oko cijepljenja:
* Zašto se trebamo svake godine iznova cijepiti protiv gripe?
Cijepiti se treba jer je svake godine, zbog čestih mutacija (promjena) virusa gripe, u cirkulaciji novi virus i sukladno tome drugačiji je sastav cjepiva svake godine. Zbog svojih učestalih promjena , virus gripe još je uvijek nepredvidiv za znanost. Postoje tri tipa virusa gripe: A, B i C. Epidemije sezonske gripe koje se javljaju skoro svake godine najčešće su uzrokovane virusom tipa A i tipa B, ali virus je podložan stalnim promjenama antigena i stvaranju novih podtipova, što zahtjeva prilagodbu cjepiva. Površinske antigene sojeva virusa koji se uključuju u sastav cjepiva određuje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) svake godine na temelju praćenja cirkulacije virusa, odnosno informacija koje dobiva od nacionalnih centara. Naime, s ciljem pripreme sezonskih cjepiva protiv gripe još 1952. godine osnovan je sustav praćenja cirkulirajućih sojeva virusa gripe pri SZO-u. U sustav Svjetske mreže za praćenje influence uključena je i Hrvatska preko Nacionalnoga centra za gripu sa sjedištem u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
* Kakva je korist od cijepljenja, ako niti jedno cjepivo ne štiti u potpunosti?
Sva cjepiva potiču imunosni sustav i štite protiv zaraznih bolesti koje izazivaju epidemije, a razvijaju se za bolesti koje izazivaju teže komplikacije. Cijepljenje se pokazalo sigurnom i učinkovitom metodom prevencije gripe - njezine pojavnosti, komplikacija te broja pregleda, hospitalizacija i smrtnih ishoda povezanih s gripom. Kako bi se postigla zaštitna uloga cijepljenja protiv gripe važno je postići visoke stope procijepljenosti protiv gripe u općoj populaciji. Hrvatska sudjeluje i u europskom projektu IMOVE kojim se prati i procjenjuje učinkovitost cjepiva protiv gripe u razdoblju 2015.-2020. godine.
* Može li cjepivo izazvati bolest?
Cjepivo protiv gripe ne može nikako izazvati gripu. U cjepivu nema živog virusa i nema cijelog virusa gripe koji bi mogao izazvati bolest. Djelatne tvari novih generacija cjepiva ne sadrže dijelove virusne ovojnice, već površinske proteine virusa gripe, koji potiču imunosni sustav na stvaranje protutijela koja štite od bolesti. Nakon cijepljenja potrebno je oko dva tjedna da se razvije puni imunitet na gripu, a činjenica je i da neke osobe neće razviti dostatan imunitet, što ovisi o dobi, stanju organizma i drugim bolestima. Zaključno, ako je osoba koja se cijepila protiv gripe dobila bolest to znači da se zarazila prije nego je cjepivo počelo djelovati ili pripada u grupu ljudi kod kojih cjepivo ne proizvede dovoljan odgovor da bi spriječio bolest. No ako cijepljena osoba oboli, bolest će biti blažeg oblika i kraće će trajati nego kod onih koji se nisu cijepili.
* Je li cjepivo protiv gripe sigurno?
Cjepivo protiv gripe je bez konzervansa i adjuvansa, visoko zaštitno, a prošlo je i sve potrebne regulative Europskih (EMA) i Hrvatske agencije za lijekove (HALMED). Cijepljenje je sigurno. Većina je nuspojava protiv gripe blaga. Najčešće se javljaju osjetljivost i crvenilo na mjestu uboda i traju dan ili dva. Pojedinci se žale na glavobolju, bol u mišićima, vrućicu, umor i mučninu. Za razliku od gripe, nuspojave su najčešće blage i prolaze za 1-2 dana.
* Imam kroničnu bolest pa se bojim da će mi cjepivo pogoršati stanje?
Upravo suprotno. Osobe s kroničnim bolestima među prioritetnim su skupinama za cijepljenje jer je kod njih gripa opasnija za razvoj teškog oblika i komplikacija nego kod zdravih osoba. Kronična stanja čak povećavaju rizik za komplikacije gripe, a uključuju astmu i ostale kronične plućne bolesti (KOPB, cistična fibroza), kardiovaskularne bolesti poput kongestivnoga zatajivanja srca i bolesti koronarnih arterija, šećernu bolest, bolesti bubrega, bolesti jetre, metabolički poremećaji, neurološka stanja (poput cerebralne paralize, epilepsije i moždanog udara) te imunodeficijenciju zbog bolesti ili uzimanja lijekova. Pretilost je, također, prepoznata kao osnovno stanje koje pojedince stavlja u veći rizik za komplikacije gripe.
* Trebaju li se protiv gripe cijepiti djeca?
Djeca su zbog svojih razvojnih specifičnosti općenito vulnerabilna skupina, podložna su obolijevanju od gripe i znatna su karika u njezinom širenju. Prema preporukama SZO-a i Vijeća EU-a sezonsko cjepivo protiv gripe smatra se korisnim za djecu stariju od 6 mjeseci s kroničnim bolestima (osobito respiratornim i kardiovaskularnim). Do šestog mjeseca života smatramo da dijete ima zaštitu koju je steklo od majke tijekom trudnoće, a nakon toga ta protutijela nestaju. Teške komplikacije zbog infekcije gripom najčešće su u djece mlađe od pet godina, a u nekim zemljama cijepljenje protiv gripe preporučuje se za svu djecu nakon 6 mjeseci.
Da bi tek rođena djeca također bila zaštićena, poželjno je da se cijepe trudnice i to u bilo kojemu mjesecu trudnoće, da bi se onda transplacentno zaštitna protutijela prenijela i na dijete.
* Je li cjepivo učinkovito u starijih osoba, kada je poznato da sa starenjem organizam slabije reagira na cjepiva?
Istina, sa starenjem dolazi i slabljenje funkcioniranja imunosnog sustava, specifičnoga i nespecifičnoga imunosnog odgovora, urođene i stečene imunosti. I iz toga razloga, koji nazivamo imunosenescencija, starije su osobe osjetljivije na gripu i njezine posljedice, dok istodobno imaju slabiji odgovor na cijepljenje. Međutim, starije osobe ujedno imaju manji kapacitet tijela da se oporavi od stresa, što nazivamo krhkošću starijih osoba (engl. fragility), uz starenje se veže i povećana učestalost i pojavnost kroničnih bolesti. Procjenjuje se da dvije trećine osoba starijih od 65 godina ima najmanje dvije kronične bolesti ili stanja, a rizik za komplikacije povezane s gripom povećan je u starijih osoba s kroničnim bolestima. Primjerice, stariji od 65 godina imaju i do deset puta veći rizik dobiti srčani udar, ako se zaraze gripom u odnosu na one koji izbjegnu zarazu.
Prema različitim istraživanjima učinkovitost cijepljenja se u osoba starije životne dobi kreće od 30 do 80 posto, ovisno o usklađenosti sojeva prisutnih u sezonskom cjepivu te cirkulirajućih sojeva virusa gripe u populaciji. S obzirom na to unazad nekoliko godina dostupna su adjuvantna cjepiva za osobe starije životne dobi. Dodatkom adjuvansa povećava se imunogenost cjepiva te time i zaštita od gripe i njezinih komplikacija. U zadnjih nekoliko godina koriste se i visoko-dozna cjepiva protiv gripe za osobe starije dobi. Ta cjepiva imaju nekoliko puta više djelatne tvari od standardnih cjepiva te pokazuju bolje rezultate u zaštiti osoba starije dobi. U Hrvatskoj do sada nismo koristili visoko-dozna cjepiva, no postoje naznake da će postati dostupna.
Izvori:
- www.thelancet.com; SARS-CoV-2 and influenza virus co-infection;
- www.medix.hr/aploads/files/PDFs/M146_Gripa/Medix%20146_Suplement%20web.pdf;
- www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/influenza-(seasonal);
- www.nejm.org; Acute Myocardial Infarction after Laboratory-Confirmed Influenza Infection.
Powered by
SANOFI PASTEUR