Na listu obaveznih cjepiva nedavno je dodano još jedno.
 Foto: iStock
Dječje zdravlje

Sve na jednom mjestu: najnoviji kalendar cijepljenja i pregleda za djecu

31. kolovoz 2018.
U programu obaveznog cijepljenja upravo je ušlo i ono protiv pneumokoka, bakterije koju ima 60 posto vrtićke djece, a uzrokuje upale sinusa, bronha, pluća, uha, meningitis i sepsu.

Svjetska zdravstvena organizacija nastoji potaknuti sve ljude da se potrude povećati cijepne obuhvate radi općeg dobra: od vlada koje mogu osigurati cijepljenje do pojedinaca i njihovih obitelji koje se trebaju cijepiti. Univerzalnim pristupom cijepljenju do 2020. godine mogu se spriječiti milijuni smrti od bolesti za koje postoji cjepivo.

Rutinskim cijepljenjem svako dijete od rođenja dobiva priliku za zdrav život. Uz to cijepljenjem se postižu i ostali značajni zdravstveni ciljevi, od kontrole nekih zaraznih bolesti, poboljšanja zdravlja djece i mladih do suzbijanja antimikrobne rezistencije (otpornost na lijekove), velike suvremene prijetnje javnom zdravlju.

Obavezno je cijepljenje protiv 11 bolesti: difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole, tuberkuloze, hepatitisa B i bolesti izazvanih hemofilus influencom tip B te protiv pneumokoka.

Cjepivo protiv pneumokoka, uzročnika upale sinusa, bronha, pluća, uha te meningitisa ili sepse uvedeno je prije svega nekoliko tjedana. Riječ je o bakteriji koja je iznimno rasprostranjena, ima je oko 60 posto vrtićke djece, no može biti kobna i za starije koji su u čestom kontaktu s djecom. Stručnjaci su apelirali da se cjepivo protiv pneumokoka uvrsti u kalendar obaveznog cijepljenja. Naime, Hrvatska je pri vrhu zemalja u Europskoj uniji prema bolestima koje uzrokuje bakterija pneumokok zbog niske procijepljenosti, a cjepivo je najučinkovitija prevencija.

Obično se svake tri godine donosi novi program cijepljenja u kojem se navode eventualne izmjene, za koga sve vrijedi obaveza cijepljenja protiv pojedine bolesti, u kojoj se dobi dijete cijepi i docjepljuje, kako se cijepljenje provodi i kojim cjepivom…

KALENDAR CIJEPLJENJA

Novorođenčad:

  • BCG vakcinacija - protiv tuberkuloze: U rodilištu ili do navršena dva mjeseca. Sva djeca koja nisu cijepljena u rodilištu odnosno do dva mjeseca starosti moraju se cijepiti BCG cjepivom do navršene prve godine života. Novorođenčad HBsAg-pozitivnih majki (sve se trudnice obavezno testiraju): hepatitis B imunizacija uz primjenu imunoglobulina, u rodilištu odmah po rođenju
  • pneumokok: cijepiti će se sva dojenčad starija od dva mjeseca u tri doze (2 mjeseca, 4 mjeseca i godinu dana)

S navršena dva mjeseca:

  • Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hepB (protiv difterije, tetanusa, hripavca, hemofilusa tipa b i dječje paralize)
  • Docjepljivanje: Kombinirano cjepivo protiv difterije, tetanusa, hripavca, hemofilusa tipa b

2. godina života:

  • s navršenih 12 mjeseci Mo-Pa-Ru cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole)
  • kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib ili kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hepB (6-12 mjeseci nakon treće doze DtaPIPV-Hib-hepB), protiv difterije, tetanusa, hripavca, hemofilusa tipa b i dječje paralize)

6. godina života:

  • DI-TE-PER acelularno (difterija, hripavac, tetanus)

I. razred osnovne škole:

  • ospice, zaušnjaci, rubeola (Ma-Pa-Ru) ili prilikom upisa u školu
  • POLIO (cjepivo protiv dječje paralize)

VI. razred osnovne škole:

  • hepatitis B: 2 puta s razmakom od mjesec dana i treći put pet mjeseci nakon druge doze

VIII. osnovne škole:

  • difterija i tetanus (pro adultis)
  • dječja paraliza, cjepivo protiv HPV infekcije

Foto: iStock
Osim propisane vakcinacije, dijete je vrlo važno voditi i na redovite preglede kako bi se na vrijeme otkrile moguće nepravilnosti u razvoju.

KALENDAR PREGLEDA

Prvi sistematski pregled

U prvoj godini djetetova života sistematski pregledi obavljaju se s navršenih mjesec dana, dva mjeseca, četiri, šest i devet mjeseci te nakon navršenih godinu dana. Patronažna sestra posjećuje majku i dijete po dolasku kući iz rodilišta, pomaže oko njege i tretiranja pupka. S mjesec dana dijete ide na pregled izabranom pedijatru.
Uzimaju se podaci o trudnoći i porodu, bolestima u obitelji, dijete se važe i mjeri, a ako u rodilištu i nije dobilo cjepivo protiv tuberkuloze, cijepi se na prvom sistematskom pregledu. Obično pedijatar propisuje vitamin D, koji dijete uzima u prvoj godini, a doza ovisi o djetetovim individualnim potrebama uzimajući u obzir je li nedonošče, radi li se o blizancima, uzima li neku trajnu terapiju i slično

UZV kukova

U dobi od mjesec dana dječji kukovi se pregledavaju ultrazvučno kako bi se pravodobno prepoznali i liječili mogući poremećaji u njihovu razvoju.

S navršena dva mjeseca

Dijete ponovno ide pedijatru na pregled, mjeri se visina, opseg glave i tjelesna masa te se pregledavaju moguće promjene kože, sluznica te srce i pluća. Pipanjem trbuha procjenjuje se veličina i funkcija probavnog sustava, utvrđuje eventualna prisutnost preponske ili pupčane kile, procjenjuje izgled spolovila. Procjenjuje se daljnji neuromotorički razvoj.Neurološkim pregledom procjenjuje se razvoj vida, sluha, govora, zainteresiranost za komunikaciju s okolinom, analiziraju se motoričke funkcije i djetetove reakcije te se procjenjuje tonus (napetost) mišića. Nastavlja se s cijepljenjem - dobiva se druga doza cjepiva u natkoljenice protiv hepatitisa B, odnosno prva (od tri doze) protiv difterije, tetanusa, hripavca (pertusisa), dječje paralize (poliomijelitisa) i hemofilusa influence tipa B. Na svakom sljedećem pregledu kod pedijatra slijedi uobičajeno mjerenje, klinički pregled, procjena neuromotornog razvoja, savjetovanje o prehrani. Nastavlja se i s cijepljenjem.

Prvo vađenje krv

Ako je s djetetom sve u redu, uz sistematski pregled u dobi od šest do sedam mjeseci rutinski se vadi krv iz prsta i analizira krvna slika jer su u toj dobi česte anemije zbog manjka željeza budući da je njegov unos mlijekom najčešće nedostatan. Iznimka su djeca rođena prije vremena ili iz višeplodnih trudnoća, odnosno ona koja su zbog nekih bolesti krvnog sustava podložnija razvoju anemije, njima se pregledi određuju individualno. Prilikom sistematskog pregleda u dobi od šest mjeseci roditelji dobivaju i savjete o redoslijedu uvođenja namirnica u dohranu, koliko je mliječnih obroka potrebno unutar 24 sata, kako piti ili se hraniti žličicom, kada početi prati zube, koliko i kako dojenče spava.

Sistematski pregledi s devet mjeseci i s godinu dana

Provjerava se rast i razvoj, neuromotorni napredak (sjedenje, puzanje, govor).

Posjet zubar

Između 6. i 12. mjeseca, odnosno kada djetetu izraste prvi zub, možete posjetiti zubara, koji će vam dati savjete o pravilnoj prehrani i higijeni. Dijete vodite zubaru svaka četiri mjeseca kako bi se naviklo na preglede zuba te kako bi se spriječio karijes.

Spuštena stopala

Većina djece, kada samostalno stanu na noge, ima spuštena stopala i stopala lagano zakrenuta jedno prema drugom, radi lakšeg održavanja ravnoteže. Te pojave spontano će nestati kako mališan postaje sve sigurniji u hodu. Kada i nakon navršene dvije ili tri godine ovaj položaj stopala dominira prilikom djetetova kretanja, radi se o stopalima uvrnutim prema unutra, do kojih često dolazi zbog okretanja kukova prema unutra. Međutim, kao i kod spuštenih stopala, ortopedska intervencija rijetko je kad potrebna. Odite ortopedu, koji će procijeniti trebaju li djetetu ortopedski ulošci koji će usmjeriti stopalo.

Pregled sluha

Oštećenje sluha najranije se može otkriti u novorođenačkoj dobi. Gornja granica za otkrivanje oštećenja sluha je tri godine, a optimalna dob je tri mjeseca. Danas je u svijetu kao optimalan prihvaćen stav da se sluh provjerava u sve djece bez obzira na to jesu li rizična ili ne, i to najbolje u rodilištu prije otpusta. U rodilištima u Hrvatskoj svakom se novorođenčetu provjerava sluh automatiziranim ispitivanjem otoakustičke emisije. Metoda je jednostavna, brza (često traje samo 10 sekundi), uz visoku osjetljivost i specifičnost. Ispituje se funkcija osjetnih stanica pužnice s obzirom na to da samo zdrava pužnica daje odgovor. Oštećenje sluha je oštećenje svih lokalizacija i svih intenziteta koje bi moglo utjecati na normalni razvoj govora. Smatra se da se na 1000 djece rađa jedno do dvoje s oštećenim sluhom, dok je oštećenje sluha u rizične djece 30-50 puta češće nego u općoj populaciji. Kasno otkrivanje oštećenja sluha ima dugotrajne posljedice.

Pregled vidne oštrine

Oko četvrte godine dijete treba napraviti pregled vida. Naime, intenzivni razvoj vida traje do kraja šeste godine, a dijete nikada nije premaleno za oftalmološki pregled jer dok god se vid razvija, poremećaji se mogu i moraju liječiti kako bi se omogućio normalan razvoj dječjeg oka i vida.

Među najčešćim bolestima oka koje je nužno liječiti u dječjoj dobi su strabizam, slabovidnost (lijeno oko, ambliopija), dječja mrena, nistagmus (titranje oka). Pregled oštrine vida za svu djecu u Hrvatskoj, koji se ranije obavljao pri upisu u osnovnu školu, sada je obavezan s navršene četiri godine.

Zakasni li se s liječenjem slabovidnosti, dijete više ni naočalama ni kontaktnom lećom ni "skidanjem dioptrije" neće moći jasno vidjeti jer vidni dio mozga u ranom periodu rasta i razvoja nije zapamtio kako izgleda "prava slika" svijeta.

PRVI PROBIRI VEĆ U RODILIŠTU

U prvim danima života novorođenčetu se uzorkuje nekoliko kapi krvi iz pete na standardizirani filtar papir te se šalje u laboratorij za novorođenački probir u KBCu Zagreb. U slučaju pozitivnog rezultata na neku bolest obavijest se odmah šalje rodilištu, koje zatim obavještava roditelje da se odmah s djetetom jave u nadležnu specijalističku ustanovu. Nakon potvrde dijagnoze uvodi se prikladna terapija, odnosno promjena prehrane, a dijete se redovito dalje prati, pri čemu se očekuje uredan psihomotorni razvoj te se na vrijeme sprečavaju sve moguće posljedice. U Hrvatskoj se već dugi niz godina, osim na oštećenje sluha, provodi probir na fenilketonuriju (rijedak urođen i nasljedan genetski poremećaj metabolizma aminokiseline fenilalanin) i konatalnu hipotireozu (nerazvijena štitnjača), a odnedavno se tek rođena djeca testiraju na još šest bolesti koje pri rođenju nemaju simptoma, a ako se ne otkriju na vrijeme, rezultiraju znatnim oštećenjima ili smrću.

Novih šest nasljednih poremećaja kojima je proširen novorođenački probir su: manjak karnitinskog nosača, poremećaj razgradnje masnih kiselina zbog manjka acilkoenzim A dehidrogenaze srednjih lanaca, poremećaj razgradnje masnih kiselina zbog manjka acil-koenzim A dehidrogenaze vrlo dugih lanaca, poremećaj razgradnje masnih kiselina zbog manjka 3-OH-acil koenzim A dehidrogenaze dugih lanaca (izoliran ili kao dio manjka tri funkcionalnog proteina), glutarna acidurija tipa 1 i izovalerijanska acidurija. Svi ovi poremećaji spadaju u skupinu rijetkih metaboličkih bolesti.

Teme
Linker
18. srpanj 2022 00:36