Davor Štimac, Sanja Klobučar Majanović i Davor Miličić

 Press
Suzana Ciboci/Sponzorirani sadržaj
Suzana Ciboci/Sponzorirani sadržaj
postoji rješenje

Stručnjaci upozoravaju: Debljina može uzrokovati više od 200 opasnih stanja, ali danas postoje učinkovite metode za njezino liječenje

17. lipanj 2022.
U Hrvatskoj su donesene nove stručne smjernice za liječenje debljine, koje preporučuju konkretna rješenja

Čak 65 posto odraslih Hrvata živi s debljinom, što nas svrstava na prvo mjesto najdebljih naroda u Europi. Naime, posljednje Eurostatovo istraživanje, temeljeno na prikupljenim podacima u prvoj pandemijskoj godini koronavirusa, otkrilo je kako više od 70 posto muškaraca u Hrvatskoj i skoro 60 posto žena ima indeks tjelesne mase jednak ili veći od 25. Odmah iza Hrvatske je Malta s nešto manjim postocima, ali i ona slijedi trend globalne pandemije debljine, koju je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznala kao ozbiljnu kroničnu metaboličku bolest koju je potrebno dijagnosticirati i liječiti. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da 75 posto Europljana koji imaju debljinu toga uopće nisu svjesni, kao i podatak da jedan od pet Europljana ne poduzima nikakve mjere za njezino liječenje.

Prema WHO-u, više od milijarde ljudi na svijetu je debelo, s njom živi 650 milijuna odraslih, 340 milijuna adolescenata i 39 milijuna djece, a brojke i dalje rastu. Procjene kažu da će do 2025. oko 167 milijuna ljudi (odraslih i djece) biti manje zdravo zato što imaju prekomjernu tjelesnu masu, debljinu ili su pretili.

Kako bi se ukazalo na rastuću pandemiju debljine, u Hrvatskoj su donesene nove stručne smjernice za njezino liječenje, koje preporučuju konkretna rješenja. Nažalost, od 65 posto stanovništva u Hrvatskoj koje živi s debljinom, postavljenu dijagnozu ima manje od jedan posto, kaže prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za debljinu. Naglašava da je ovo zanemarena bolest, a onima koji žive s njom koristilo bi da je napisana kao dijagnoza bolesti, to bi ih potaknulo da potraže informacije o terapijama jer debljinu treba liječiti, za što danas, uz usvajanje pravilne prehrane i više kretanja, postoje i znanstveno dokazane terapije i lijekovi koji mogu pomoći.


Zašto se debljamo

- Debljina nije posljedica nedostatka volje, već rezultat niza čimbenika kao što su genetska sklonost, hormonalni poremećaji, kronične bolesti, psihološki čimbenici, lijekovi i okruženje u kojem živimo i koje nas potiče na debljanje. Neki ljudi jednostavno imaju veću sklonost debljanju za razliku od drugih, jednako kao što je netko spretniji u sportu u odnosu na drugu osobu. To, naravno, ne znači da tu osobu trebamo stigmatizirati, već joj pomoći - rekla je izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović, dr. med., potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu na okruglom stolu "Istina o debljini - 56 % odraslih Hrvata živi s debljinom, što dalje?" u organizaciji Hrvatskog društva za debljinu, Hrvatskog kardiološkog društva, Zaklade Hrvatska kuća srca i uz potporu Škole narodnog zdravlja Dr. Andrija Štampar".

image

Čak 65 posto odraslih živi s debljinom, što dalje?

Press

Danas znamo da uzroci debljine leže u:

* okolini (stil života, kulturni utjecaji, ekonomski utjecaji, društvene mreže)

* prehrani (visoko prerađena hrana, koja je raširena diljem svijeta, pridonosi brzom rastu učestalosti debljine)

* biologiji (ljudsko tijelo ima ugrađene mehanizme za zaštitu od gladi, zbog toga može biti teško kontinuirano gubiti tjelesnu masu)

* genetici (naši geni odgovorni su za između 40 posto i 70 posto vjerojatnosti za razvoj debljine)

* životni događaji (prenatalno razdoblje, rana odrasla dob, trudnoća, bolesti, ali i lijekovi mogu utjecati na dobitak tjelesne mase)

* psihološki čimbenici (više od 60 posto osoba koje žive s debljinom ima depresivne smetnje, nisko samopouzdanje i samopoštovanje povisuje rizik za razvoj debljine, a globalni stres također korelira s debljinom.

* oglašavanje (postoji kompleksna povezanost između prehrambenih sustava i zdravlja, s poznatom vezom između oglašavanja namirnica i debljine)

* spavanje (nedostatak sna remeti hormone koji mogu imati utjecaja na tjelesnu masu - baš kao i visoke razine stresa)

* pristup zdravstvenoj skrbi (bez pristupa educiranim stručnjacima iz sustava zdravstvene skrbi većina ljudi koja pati od debljine neće ostvariti i dugoročno zadržati ciljanu zdravu tjelesnu masu)

* stigma (diskriminacija i stigma na osnovu tjelesne mase mogu imati značajne posljedice na osobe s debljinom).


Dugoročne posljedice debljine na zdravlje

S debljinom je povezano više od 200 zdravstvenih komplikacija, kojih često nismo svjesni i skloni smo debljinu gledati kao samo estetski problem. Međutim, ona je ozbiljna bolest s nizom negativnih učinaka na zdravlje. Danas znamo da je ona uzrok brojnih bolesti kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, endokrinološke bolesti, bolesti pluća i dišnog sustava. Zapravo ne postoji niti jedan organ u tijelu koji nije ugrožen debljinom. Debljina je jedan od glavnih rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a one su i dalje ubojica broj jedan kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

- Debljina je, među ostalim, i kronično upalno stanje koje može uzrokovati oštećenje endotela, unutarnjeg obloga krvnih žila. Uslijed toga povećava se rizik od ateroskleroze i začepljenja krvnih žila, odnosno srčanog i moždanog udara. Debljina je povezana i s poremećajem metabolizma masnoća u krvi, što također pridonosi bržem razvoju ateroskleroze. Ono što je pozitivno jest činjenica da čak i skroman gubitak težine od pet posto ili više može imati pozitivan utjecaj na zdravlje jer smanjuje rizik od drugih kroničnih bolesti - izjavio je akademik Davor Miličić, dr. med., predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.


Nove smjernice u liječenju debljine

Dvije su vrlo jednostavne metode pomoću kojih se vrlo lako može procijeniti imamo li problema s debljinom. Najučestalija metoda je indeks tjelesne mase (ITM) - iznos je koji se izračunava na temelju težine i visine. Nije točan izračun postotka tjelesne masnoće, ali je jednostavan način određivanja je li naša težina u rasponu od normalnog, prekomjerna ili se suočavamo s debljinom, odnosno pretilošću. Indeks tjelesne mase 30 i više pokazuje debljinu i pretilost, a između 25 i 30 je prekomjerna tjelesna masa ili preuhranjenost. Druga jednostavna metoda je mjerenje opsega struka uz pomoć metra. Ako je opseg struka jednak ili veći od 80 cm za žene, odnosno jednak ili veći od 94 cm za muškarce, to ukazuje na trbušnu debljinu i narušeno zdravlje (trbušna debljina često dovodi do metaboličkog sindroma kojeg karakteriziraju povišen kolesterol, povišen krvni tlak i inzulinska rezistencija).

- Vrlo je važno da svi liječnici i zdravstveni djelatnici prepoznaju i dijagnosticiraju debljinu kao bolest te pomognu osobama s preuhranjenošću i debljinom odgovarajućim terapijskim pristupom koji podrazumijeva unaprijed definirane ciljeve i individualnu terapiju. Sukladno novim smjernicama debljina se danas liječi prilagodbom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću, kognitivno bihevioralnim tretmanom, lijekovima, endoskopskim i kirurškim metodama. Lijekovi koji se pojavljuju na tržištu djeluju na smanjenje apetita, pokazuju sve bolje rezultate, imaju manje nuspojava, pacijenti ih dobro podnose, mogu vidjeti učinak pa su ustrajniji. Na ovaj se način u tromjesečnom razdoblju najčešće izgubi između 5 i 10 posto tjelesne mase. Nastavkom terapije u trajanju od šest mjeseci ti su rezultati još bolji pa bolesnici izgube i do 15 posto tjelesne mase - kaže prof. Davor Štimac. Uz smanjenje tjelesne mase cilj je dugoročno održati zdravu tjelesnu masu. Osobe koje smršave restriktivnim dijetama najčešće se suoče s povratkom kilograma, takozvanim yo-yo efektom, što izaziva frustraciju. I liječnici su frustrirani nemogućnošću trajnog gubitka debljine, što se sada, ističe dr. Sanja Klobučar Majanović, pojavom novih lijekova, promijenilo.

- Postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva također je bitan dio liječenja debljine. U prvom mjesecu liječenja cilj je smršavjeti dva kilograma, narednih tri do šest mjeseci izgubiti najmanje pet posto početne tjelesne mase i, ono što je ključno, održati postignutu tjelesnu masu. U postizanju navedenog važnu ulogu ima farmakoterapija. Danas postoje lijekovi koji su registrirani za liječenje debljine i koji kao osnovni mehanizam djelovanja imaju smanjenje osjećaja gladi i poticanje osjećaja sitosti, što dovodi do smanjenog unosa kalorija. Dodavanjem ovakvih lijekova u sklopu individualnog pristupa liječenju debljine pomažemo osobama s debljinom da se pridržavaju zadanog kalorijskog unosa kako bi postigli dugoročno željeni gubitak kilograma. No potrebno je lijekove učiniti dostupnijima pacijentima koji ih sada nadoplaćuju - zaključila je dr. Klobučar Majanović.


Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Novo Nordisk Hrvatska.



Izvori:

Teme
Linker
31. srpanj 2022 09:02