Objašnjava dr. Milan Mazalin, liječnik obiteljske medicine
Laboratorijska pretraga urina obavlja se u sklopu dijagnostičke obrade bolesnika ili u okviru preventivnih pregleda. U oba slučaja u sedimentu urina može se pojaviti određeni broj leukocita i eritrocita, što je liječnicima znak da je potrebna eventualna daljnja obrada, a kod pacijenta može izazvati nedoumicu i zabrinutost. Sediment urina je talog koji se dobije centrifugiranjem urina te se mikroskopski analizira kako bi se utvrdila moguća prisutnost mikroorganizma, cilindara, kristala ili stanica u urinu.
Prvo detaljna anamneza
U nalazu se može naći određeni broj krvnih stanica - leukocita i eritrocita. U tom slučaju potrebno je razmotriti radi li se o nevažnoj prolaznoj promjeni ili je to znak neke bolesti ili stanja. Zato je prije svega važna detaljna anamneza kojom se definira starost i spol pacijenta te opće zdravstveno stanje i eventualne tegobe ili stanja koja su mogla dovesti do ove pojave. Važna informacija je broj tih stanica u vidnom polju. Normalan nalaz je kada se nađe 0-2 eritrocita i 0-5 leukocita. Povećan broj zahtijeva analizu i utvrđivanje uzroka. U analizi je, osim broja pojedinih stanica, potrebno utvrditi jesu li prisutni mikroorganizmi, kristali i cilindri kako bi se utvrdio smjer daljnjih pretraga. Povišeni broj leukocita u urinu najčešće je posljedica upalnog procesa u gornjem ili donjem dijelu urotrakta, ali može se pojaviti kod febrilnih stanja i pojačanog fizičkog napora. Povećan broj eritrocita, osim upale, prisutniji je kod drugih bolesti urotrakta, najčešće kamenaca, ali i malignih bolesti. Pri interpretaciji nalaza treba imati na umu dob i spol pacijenta. Kod žena generativne dobi u tijeku te neposredno prije i na kraju menstruacije prisutnost krvi u urinu sasvim je očekivana i nema smisla u to vrijeme raditi ovu pretragu. Kod muškaraca srednje i starije dobi treba misliti i na bolesti prostate.
Dodatne pretrage
Sumnja li se na infektivnu bolest, korisno bi bilo napraviti urinokulturu, što znači mikrobiološku analizu urina. A po potrebi mogu se uzeti mikrobiološki brisevi. Kod povećanog broja eritrocita u urinu korisna je citološka analiza urina, kojom se može odrediti porijeklo eritrocita, odnosno utvrditi dolaze li iz gornjeg ili donjeg dijela urotrakta, ali i detektirati moguće promjene morfologije eritrocita i utvrditi radi li se o upalnim ili malignim procesima. Neki slučajevi zahtijevat će daljnju obradu i dijagnostiku, ali, srećom, u većini slučajeva pojava krvnih stanica u urinu posljedica je blagih bolesti, što ne znači da bi se ta pojava smjela ignorirati.