Nakon što se broj zaraženih koronavirusom opet povećao, nužno je i nadalje pridržavati se mjera epidemiološke službe, držati socijalnu distancu i redovitu higijenu. Važno je pratiti pouzdane izvore informiranja kako nepouzdani i neprovjereni, čak i netočni, ne bi doveli u zabludu. Tijekom dosadašnje pandemije saznali smo dosta o novoj bolesti COVID-19. Evo što smo novo naučili:
Jesu li osobe s koronavirusom najzaraznije kada pokazuju blage simptome?
Britanski The Sun objavio je istraživanje koje je pokazalo da su 'oboljeli od koronavirusa najzarazniji kada pokazuju blage simptome bolesti'. Spomenuta tvrdnja može dovesti u zabludu s obzirom na to da istraživanje nije usporedilo koliko su zarazni ljudi kada imaju ozbiljne simptome bolesti s onim koliko su zarazni kada pokazuju blage simptome.
Istraživači su uzeli bris grla i druge relevantne uzorke devet osoba s koronavirusom u Njemačkoj. Svi su oni bili u bliskom kontaktu s oboljelima od bolesti COVID-19, i stoga su testiranja na njima provedena rano. Njihovi su simptomi uglavnom bili blagi. Istraživači su ispitanike testirali na prisutnost genetskog materijala virusa (standardni test) i živog virusa. Rezultati su pokazali prisutnost virusa u ustima, nosu i grlu tijekom prvog tjedna vidljivih simptoma, ali ne i nakon toga. Iz toga bi se moglo zaključiti da su osobe s koronavirusom zaraznije u prvom tjednu nakon razvijanja simptoma nego kasnije.
Istraživanje nadalje naglašava važnost samoizolacije čim se pokažu prvi simptomi, čak i ako su simptomi blagi.
Je li sigurno koristiti ibuprofen za liječenje simptoma bolesti COVID-19?
U posljednje vrijeme svjedoci smo pojave proturječnih izvješća i napisa, posebice na društvenim mrežam u kojima se preispituje je li ibuprofen povezan s pogoršanjem bolesti COVID-19.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europska agencija za lijekove (EMA), Agencija za hranu i lijekove SAD-a (FDA) i većina ostalih zdravstvenih tijela diljem svijeta već su objavili priopćenja u kojima ističu nepostojanje nedvojbenih znanstvenih dokaza i podataka koji bi potkrjepljivali spomenute napise. Navode kako trenutno ne postoje nedvojbeni znanstveni dokazi koji povezuju ibuprofen ili neki drugi nesteroidni protuupalni lijek s povećanim rizikom obolijevanja od bolesti COVID-19.
Ibuprofen je provjeren lijek s vrlo dobrim sigurnosnim profilom, koji se već više od 30 godina koristi u samoliječenju kao učinkovit analgetik (za ublažavanje bolova) i antipiretik (za smanjenje povišene tjelesne temperature). Aktivna tvar ibuprofen učinkovita je u uklanjanju boli brzo na mjestu pojave boli pa je ovaj lijek vrlo raširen i nerijetko prvi izbor u kućnoj ljekarni kada se pojavi glavobolja, zubobolja, menstrualna bol, bol u zglobovima, poslije operacija ili kada se povisi tjelesna temperatura.
U obliku tableta, sirupa ili gelova za lokalnu primjenu pogodan je i siguran lijek i za odrasle i za djecu, ako se uzima prema točnim uputama. Djeluje tako da smanjuje veliku proizvodnju prostaglandina, tvari koja ubrzano nastaje u tijelu kada smo bolesni ili ozlijeđeni. Ibuprofen, također i paracetamol, mogu se uzimati i za liječenje simptoma bolesti COVID-19, kako naglašavaju Svjetska zdravstvena organizacija i regulatorne agencije.
Kao i u slučaju bilo kojeg drugog lijeka, obavezno je pažljivo pročitati i slijediti upute navedene na ambalaži lijeka i u uputi o lijeku. Imate li bilo kakvih dodatnih pitanja, svakako se obratite zdravstvenom djelatniku.
U tijeku je studija londonske Guy's and St Thomas' bolnice te King's Collegea koji provode istraživanje o pozitivnim učincima ibuprofena na ljude oboljele od koronavirusa. Budući da taj lijek djeluje protuupalno te kao analgetik, znanstvenici vjeruju kako bi korištenje ibuprofena pacijentima koji su oboljeli od Covida-19 mogao pomoći u liječenju poteškoća s disanjem.
Prilikom ispitivanja teze britanskih znanstvenika polovina pacijenata, uz ostale lijekove i njegu, primit će i tekuće kapsule ibuprofena u nadi da će tako izbjeći korištenje respiratora. Naime, studije provedene na životinjama pokazale su da bi ibuprofen mogao pomoći pri liječenju akutnog respiratornog distres sindroma, odnosno jedne od komplikacija koja se pojavljuje kao simptom teškog oboljenja od novog koronavirusa.
Prijeti li djeci koja boluju od bolesti COVID-19 rizik od ozbiljnije upalne reakcije?
Općenito govoreći, najnoviji koronavirus djecu blago pogađa. No medijska izvješća spominju rijedak i potencijalno ozbiljan upalni sindrom kod djece koji je doveden u vezu s bolesti COVID-19. U najmanje šest zemalja prijavljeno je 100 takvih slučajeva. Sindrom navodno ima iste značajke kao i druge dječje upalne reakcije krvnih žila i drugih organa, poput Kawasakijeve bolesti i sindroma toksičnog šoka.
Kraljevski koledž za pedijatriju i zdravlje djece (RCPCH) u Velikoj Britaniji upozorio je liječnike da pripaze na djecu koja dolaze s povišenom tjelesnom temperaturom, niskim krvnim tlakom i drugim znakovima upale, poput natečenih žlijezda ili osipa.
Važno je istaknuti kako je spomenuti sindrom, iako vrlo ozbiljan, zapravo vrlo rijedak. Prof. Russell Viner predsjedavajući RCPCH-a, istaknuo je sljedeće: „Roditelji trebaju znati kako je malo vjerojatno da će se djeca ozbiljno razboljeti od bolesti COVID-19. No ako su iz bilo kojeg razloga zabrinuti za zdravlje svoje djece, svakako trebaju potražiti pomoć zdravstvenog djelatnika.“
Hoće li COVID-19 postati sezonska bolest poput gripe?
Znanstvenici su iznijeli mogućnost da bolest COVID-19 ne samo da neće biti iskorijenjena, već i da će se iznova vraćati svake zime, baš kao i gripa. Neke od novijih bolesti dišnog sustava, koje su uzrokovali noviji virusi, poput SARS-a 2002. godine i MERSa 2012., suzbijene su prije negoli su postale sezonske. S obzirom na to da je zaraženo manje osoba, vrlo brzo su identificirane i izolirane osobe s virusom i tako je spriječeno širenje tih bolesti od osobe do osobe.
Jedan od problema s bolešću COVID-19 jest činjenica da mnogi koji nose virus osjećaju blage simptome ili tek nekoliko njih. Istovremeno, smatra se kako u slučaju nepoštivanja mjera fizičkog distanciranja jedan nositelj virusa može zaraziti otprilike tri osobe koje nemaju imunitet.
To znači da se virus može prenijeti na veliki broj ljudi prije nego bilo tko od njih to uopće i primijeti. Još uvijek ne znamo kako će se aktualna pandemija razvijati. Moguće je da će virus još godinama biti prisutan.
Mitovi u koje bismo trebali prestati vjerovati
MIT 1: Virus koji uzrokuje bolest COVID-19 samo je mutacija obične gripe
Ovaj je mit nastao zahvaljujući činjenici da postoji više vrsta koronavirusa, od kojih neki uzrokuju i prehladu. No koronavirus koji uzrokuje COVID-19 potpuno je novi i nije proizašao izravno iz koronavirusa koji uzrokuju prehlade.
Koronavirusi predstavljaju obitelj povezanih virusa. Neki od članova te obitelji zaraze ljude, a neki isključivo životinje. Smatra se da je koronavirus koji uzrokuje COVID-19 nastao u životinji-domaćinu (primjerice, u šišmišu), a zatim mutirao dovoljno da može zaraziti ljude.
Obična prehlada zajednički je naziv za sve infekcije gornjih dišnih putova. Simptomi su kihanje, začepljenje nosa, kašljanje i grlobolja. Nekoliko različitih virusa, uključujući i koronaviruse, može uzrokovati takve infekcije.
Iako su neki od simptoma bolesti COVID-19, poput kašljanja i grlobolje, slični simptomima obične prehlade, osobe s dijagnozom bolesti COVID-19 mogu oboljeti puno ozbiljnije od onih s prehladom. Riječ je o drugačijoj bolesti, koju uzrokuje drugačiji koronavirus.
Gripa, prehlada ili COVID-19?
Mit 2: Redovito ispiranje nosa slanom otopinom može spriječiti zarazu
To vam može pomoći da se brže oporavite od obične prehlade, ali nije dokazano da na bilo koji način može spriječiti zarazu bilo kojom respiratornom infekcijom, uključujući i koronavirus.
MIT 3: Koronavirusom se možemo zaraziti isključivo izravno od zaraženih osoba
Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu. Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije koronavirusa (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između 2 i 12 dana. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako još uvijek ne postoje jasni dokazi koliko koronavirus preživljava na površinama, ali preliminarne informacije govore da se na površini može zadržati od nekoliko sati do nekoliko dana.
Prema podacima koje su objavili znanstvenici s američkog Harvarda, vjerojatnije je kako će virus preživjeti na čvršćim površinama nego na mekšim, poput različitih tkanina. Držanje socijalne distance i higijena ruku najbolja su prevencija.
MIT 4: Uređaji za sušenje ruku uništavaju koronavirus
Prema WHO, sušila za ruke nisu učinkovita mjera u ubijanju novog koronavirusa. Najbolji način da se zaštitite od zaraze je da što češće perete ruke (ili ih čistite dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola), a zatim ih dobro obrišete papirnatim ručnicima ili osušite ispod sušila.
MIT 5: Virus pogađa samo osobe starije životne dobi
Nažalost, ljudi svih životnih dobi se mogu zaraziti. Ipak, starije osobe i osobe s nekim kroničnim bolestima (poput astme, dijabetesa, srčanih bolesti) imaju veći rizik da razviju teži oblik bolesti ako do zaraze dođe.
(*Za više relevantnih informacija posjetite stranicu COVID-19 Facts )
Sadržaj je nastao u suradnji s Reckitt Benckiser