Lijek protiv Alzheimerove bolesti lekanemab, koji se očekivao s uzbuđenjem, početkom siječnja je, po ubrzanom postupku, od Američke agencije za hranu i lijekove dobio zeleno svjetlo za primjenu. Riječ je o lijeku koji nudi nadu tamo gdje je dosad gotovo i nije bilo, oboljelima od ove devastirajuće bolesti i njihovim obiteljima. Alzheimerova je bolest najčešći uzrok demencije, a brojke su neumoljive: u svijetu svake godine oboli 4,6 milijuna osoba (kao cijela jedna Hrvatska), a procjenjuje se da je u našoj zemlji oko 80.000 oboljelih. Smatra se da se godišnje u Hrvatskoj pojavljuje oko 3000 novih slučajeva, što znači da se svaka tri sata javlja jedan novi slučaj Alzheimerove bolesti, s tim da se očekuje porast broja oboljelih. Naime, učestalost ove bolesti raste s dobi, a s obzirom na trend starenja svjetske populacije očekuje se da će broj oboljelih ubrzano rasti, iz čega ni naša zemlja nije isključena budući da imamo pretežno staru populaciju.
Toliko očekivani lijek ne donosi izlječenje, već predstavlja terapiju koja pomaže u usporavanju bolesti. Daje se intravenozno svaka dva tjedna, a klinička su istraživanja pokazala da ima umjereno pozitivan učinak u usporavanju bolesti u ranoj fazi. Lekanemab djeluje u ranim fazama bolesti i cilja beta-amiloid, protein koji se nakuplja u mozgu oboljelih od Alzheimera. Prof. John Hardy, jedan od vodećih svjetskih istraživača koji je još prije 30 godina podržavao ideju ciljanja amiloida, kaže da se radi o povijesnom postignuću, zbog kojeg je optimističan u vezi s liječenjem ove nemilosrdne bolesti. I neuroznanstvenica prof. Tara Spires-Jones, voditeljica programa Britanskog instituta za istraživanje demencije, smatra da su rezultati kliničkog ispitivanja lekanemaba velika stvar jer su u istraživanjima lijeka za Alzheimer znanstvenici dugo imali stopostotnu stopu neuspjeha.
Trenutno se, kaže, oboljelima od Alzheimera daju lijekovi koji pomažu u upravljanju simptomima, ali ni jedan od njih ne mijenja tijek bolesti. Ipak, iako se odobrenje ovog lijeka očekivalo s velikim nestrpljenjem, mnogi su istodobno i zabrinuti. Naime, kako je navedeno prošli mjesec u editorijalu renomiranog časopisa The Lancet, "oboljeli od Alzheimera i njihove obitelji već su navikli na lažne nade, razočaranja i kontroverze". Neki izražavaju zabrinutost zbog sigurnosti lekanemaba budući da su pojedini pacijenti u kliničkim istraživanjima doživjeli ozbiljne nuspojave, poput krvarenja i oticanja mozga. Znanstvenici su nedavno pripisali i treći smrtni slučaj lekanemabu, lijeku koji se službeno zove Leqembi, no proizvođač osporava da je njihov lijek bio uzrok smrti triju osoba.
Kakav je to lijek
Lijek lekanemab, koji će se na tržištu prodavati pod zaštićenim imenom Leqembi, pripada klasi terapija čiji je cilj usporiti napredovanje neurodegenerativne bolesti uklanjanjem ljepljivih nakupina toksičnog proteina betaamiloida iz mozga. Na taj način ovaj lijek usporava propadanje stanica mozga te time usporava razvoj Alzheimerove bolesti. Lijek koji su zajednički razvili japanska farmaceutska tvrtka Eisai i američka biotehnološka tvrtka Biogen predstavlja važan korak naprijed i pruža nadu oboljelima jer gotovo ni jedan od prethodnih eksperimentalnih lijekova koji su koristili taj pristup nije bio uspješan.
Lijek lekanemab po vrsti je zapravo monoklonsko antitijelo. Ljudsko tijelo prirodno proizvodi antitijela kako bi se zaštitilo od infekcija. Znanstvenici pak u laboratorijskim uvjetima stvaraju monoklonska antitijela predviđena da napadaju specifične strane tvari u tijelu, poznate pod nazivom - antigeni. Kad se unese u tijelo pacijenta, monoklonsko antitijelo stimulira imunosni sustav da uništi ciljani antigen. Monoklonska antitijela koristila su se u liječenju covida-19 i nekih vrsta tumora, a lekanemab je antitijelo koje bi trebalo signalizirati imunosnom sustavu da očisti iz mozga amiloid, protein koji se skuplja u međuprostorima između neurona u mozgu i stvara karakteristični plak.
Korak naprijed
Protein beta-amiloid koji se nakuplja u mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti toksičan je za određene moždane stanice. Postupno uništavanje tih stanica za posljedicu ima razvoj simptoma kognitivnog propadanja i drugih simptoma koji nezaustavljivo napreduju kod osoba s Alzheimerom te u konačnici dovode do teške demencije. Dr. Karen D. Sullivan, neuropsihologinja iz Centra Pinehurst u Sjevernoj Karolini, ovu klasu lijekova u koju spada lekanemab smatra vrlo obećavajućom jer su to prvi lijekovi koji bi mogli promijeniti tijek bolesti, a dosad za Alzheimerovu bolest nije bilo ničeg sličnog.
- Ti lijekovi zaista uklanjaju naslage beta-amiloida iz mozga, a svi lijekovi koje smo dosad imali donosili su samo blago smanjenje simptoma i nisu nimalo utjecali na težinu bolesti ili njezin tijek. Bilo je još nekoliko lijekova koji se ubrajaju u kategoriju monoklonskih antitijela koji su dobili privremeno odobrenje Američke agencije za hranu i lijekove, no naposljetku se pokazalo da imaju vrlo razočaravajuće rezultate. U direktnoj usporedbi s protuamiloidnim antitijelima adukumabom i gantenerumabom, pokazalo se da lekanemab u najvećoj mjeri uklanja amiloidni plak jer u ranoj fazi zadire u patološki proces koji dovodi do razvoja Alzheimerove bolesti te da ima najmanje nuspojava. Sada postoji nada da bi se uklanjanjem amiloidnih naslaga do neke mjere mogle obnoviti funkcije mozga te spriječiti ili barem značajno usporiti kognitivno propadanje - smatra dr. Sullivan.
Mali učinak i značajan rizik?
U opsežnom ispitivanju lijeka bilo je uključeno 1795 odraslih osoba u dobi od 50 do 90 godina s Alzheimerovom bolesti koje su primile ili lekanemab ili placebo. Sudionici ispitivanja prošli su procjenu nekih kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti prije početka ispitivanja i 18 mjeseci po završetku studije. Infuzije lekanemaba davane su svaka dva tjedna, a rezultati su pokazali da se ipak ne radi o čudotvornom lijeku, iako bi mnogim oboljelima mogao pružiti nadu ili barem kupiti malo vremena prije nego što njihove kognitivne sposobnosti značajno propadnu. Naime, nakon 18 mjeseci praćenja oboljelih pokazalo se da je bolest nastavila oboljelima oduzimati kognitivne sposobnosti, ali je to opadanje usporeno otprilike za četvrtinu, odnosno za 27 posto u usporedbi s ispitanicima koji su dobivali placebo. No, skeniranje mozga ispitanika pokazalo je, nažalost, i neke ozbiljne nuspojave. Kod 17 posto zabilježeno je krvarenje u mozgu, kod 13 posto oticanje mozga, a 7 posto moralo je odustati od sudjelovanja u studiji i prestati uzimati lijek zbog nuspojava.
Mnogi stručnjaci ističu da je ključno pitanje što se događa nakon tih 18 mjeseci koliko je trajalo praćenje pacijenata, a o tome se zasad može samo nagađati. Ipak, autori istraživanja ističu da ljudi u prosjeku imaju oko šest godina samostalnog života nakon što započne blago kognitivno oštećenje, a ako se taj pad uspori za četvrtinu, to bi moglo značiti još dodatnih 19 mjeseci samostalnog života. Osim toga, autori istraživanja rekli su da lijek treba uvesti u ranoj fazi bolesti, odnosno prije nego što dođe do prevelikog oštećenja mozga. To znači da bi bolest trebala biti prepoznata u ranoj fazi, uz obavezno obavljanje testova amiloida (ili skeniranje mozga ili analizu likvora) kako bi se utvrdilo imaju li oboljele osobe Alzheimerovu bolest ili neki drugi oblik demencije.
No, i dalje ostaje činjenica da je ovaj novi lijek, Leqembi, iako je prošao kliničko ispitivanje, pokazao zadovoljavajuće rezultate kod samo 30 posto ispitanika. Drugim riječima, nije pomogao svima i zapravo u većine ispitanika, njih 70 posto, nije bio učinkovit. Istodobno su se u velikog broja ispitanika (njih oko 40 posto) pojavile značajne nuspojave koje su kod nekih dovele do prestanka uzimanja lijeka, a kod drugih su zahtijevale stalno praćenje. U svakom slučaju, i među samim znanstvenicima i liječnicima postoji razmimoilaženje u ocjeni stvarne koristi lekanemaba. Dok ga jedni smatraju revolucionarnim otkrićem, drugi tvrde da se radi o samo malom i skromnom učinku na bolest, a više o tračku nade da bi sljedeća generacija lijekova mogla donijeti neki veći napredak. Takvog je mišljenja i dr. Howard Fillit, suosnivač i glavni znanstveni voditelj Fundacije za otkrivanje lijeka za Alzheimerovu bolest. On ističe da je to prvi slučaj u kojem je treća faza ispitivanja lijeka koji modificira tijek Alzheimerove bolesti pokazala jasnu kliničku učinkovitost, ali ujedno kaže da liječnici uvijek moraju dobro odvagati ima li neka terapija veću korist ili rizik te da bi on trenutačno oklijevao dati taj lijek nekome tko je na lijekovima za razrjeđivanje krvi.
Zabrinutost zbog nuspojava
Pacijenti koji su tijekom kliničkog ispitivanja primali Leqembi 18 mjeseci imali su 27 posto manje slabljenje sposobnosti pamćenja i razmišljanja u odnosu na skupinu koja je primala placebo. Također, pokazalo se da je lijek smanjio količinu beta-amiloida u mozgu, ljepljivog proteina koji se nakuplja u mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti i smatra se glavnim obilježjem te bolesti. Unatoč takvim obećavajućim rezultatima novi je lijek izazvao zabrinutost u pogledu sigurnosti s obzirom na to da je bio povezan s određenim ozbiljnim neželjenim nuspojavama, među kojima su edem mozga i krvarenje. U istraživanju je 14 posto pacijenata koji su primili lijek imalo nuspojave koje uključuju oticanje mozga i krvarenje u usporedbi s njih 11 posto u grupi koja je primila placebo. Znanstvenici su povezali tri smrtna slučaja s lijekom lekanemabom iako nije posve jasno je li on doista i uzrokovao smrti. Fillit navodi da su prve dvije osobe koje su preminule bile na terapiji lijekovima protiv zgrušavanja krvi dok su primale lekanemab.
- Postoje neke stvari povezane s uzimanjem tog lijeka u stvarnom životu koje tek trebamo shvatiti, naročito vezano za oboljele osobe s komorbiditetima - kaže Fillit, dodajući da je treći smrtni slučaj bio drugačiji, odnosno pacijent koji je doživio moždani udar pokazivao je znakove vaskulitisa ili upale krvnih žila. Priznaje da ne znaju što se točno dogodilo, no ono što je sigurno jest da je to bilo vrlo rijetko među osobama uključenim u istraživanje.
Edelmayer pak navodi da su najčešće zabilježene nuspojave tijekom kliničkog ispitivanja bile reakcije povezane s infuzijom, glavobolja i abnormalnosti na snimkama povezane s amiloidima (ARIA). Prema Američkoj agenciji za hranu i lijekove, poznato je da se takve abnormalnosti javljaju kod tog tipa antitijela, no ARIA obično ne uzrokuje nikakve simptome, mada ponekad, ili točnije rijetko, može doći do ozbiljnih i životno opasnih događaja. FDA je u uputu lijeka dodala upozorenje u kojem opisuje moguće reakcije povezane s infuzijom kao simptome nalik gripi, mučninu, povraćanje i promjene u vrijednostima krvnog tlaka.
Odobrenje po ubrzanom postupku
Američka agencija za hranu i lijekove u ubrzanom je postupku odobrila za korištenje lijek Leqembi, nakon što je u kliničkim ispitivanjima pokazao pozitivne rezultate u usporavanju napredovanja bolesti u ranom stadiju. FDA može u ubrzanom postupku izdati odobrenje za primjenu za lijekove kojima se liječe teške bolesti i stanja te koji mogu donijeti pomoć tamo gdje dosad ona nije bila moguća uz dostupne terapije. Lijekovi koji dobivaju ubrzano odobrenje za stavljanje na tržište, odnosno njihova učinkovitost i sigurnost, moraju se nastaviti ispitivati u velikim kliničkim istraživanjima.
S ovim odobrenjem Američke agencije za hranu i lijekove liječnici će odsad u SAD-u moći početi propisivati Leqembi. Dr. Rebecca Edelmayer, direktorica znanstvenog sektora Udruženja za Alzheimerovu bolest, kaže da će biti potrebno neko vrijeme kako bi se povećala proizvodnja ovog lijeka, a s vremenom i njegova distribucija širom zemlje, kao i primjena. Pacijentima savjetuje da pitaju svog liječnika za dostupnost lijeka te ističe da je glavni problem to što će ga, ako lijek ne bude na popisu onih koje pokriva zdravstveno osiguranje, od svih kojima bi mogao pomoći i donijeti korist moći dobiti samo oni koji ga budu mogli platiti i vlastitog džepa.
Naime, japanska farmaceutska tvrtka Eisai, koja je razvila Leqembi u suradnji s američkom tvrtkom Biogen, objavila je da će lijek biti lansiran po godišnjoj cijeni od 26.500 dolara, što je za velik broj pacijenata nedostižan iznos. Kako izvještava Washington Post, nakon odobrenja po ubrzanom postupku očekuje se da proizvođač odmah preda zahtjeva za potpuno odobrenje, no malo je vjerojatno da bi ga mogao dobiti prije kraja ove godine. Tek potpuno odobrenje pomoglo bi da se otvori mogućnost da američki Medicare pokrije troškove liječenja ovim lijekom.
Što se tiče odobrenja lijeka Leqembi u EU, japanska tvrtka Eisai rekla je da planira podnijeti zahtjev za odobrenje lijeka u Japanu i Europskoj uniji do kraja poslovne godine, odnosno do 31. ožujka.