Znanost tvrdi da svi ljudi nisu rođeni jednaki kad je u pitanju sposobnost praštanja. Različite su strukture mozga među osobama koje opraštaju i brzo prelaze preko onog što je bilo i onih kojima je teško prijeći preko neke nepravde ili uvrede. Evo zašto pokušaj praštanja i zaboravljanja za neke može predstavljati zaista veliko iskušenje:
1. Podiže krvni tlak
Iako je neophodno da se saberemo i oprostimo te krenemo dalje, neizbježno je da to povlači za sobom i prekomjerno razmišljanje o onome što se dogodilo. Prekomjerno analiziranje izaziva stres te može dovesti do povišenja krvnog tlaka. Naše tijelo luči više hormona kad smo pod stresom i zato nam tada srce kuca brže, dok se žile istodobno sužavaju.
2. Izvlači na površinu ružne uspomene
Ponekad je bolje prvo postaviti svoje granice prije nego što se krene u proces cijeljenja kroz praštanje. To se naročito savjetuje osobama koje su prošle neka ekstremna iskustva koja su možda izložila riziku njihovo mentalno zdravlje ili čak i život.
3. Izaziva nelagodu
Prisiljavanje samog sebe da nekom oprostite te zaboravite ono loše i ružno što vam je učinjeno može u vama potaknuti razmišljanje da je ono što vi zapravo duboko u sebi osjećate pogrešno. To je tim neugodnije što je iskustvo traumatičnije i teško ga je brzo zaboraviti.
4. Slabi socijalne vještine
Ljutnja i namrgođenost kad trebate nekome oprostiti je u redu i na neki način omogućava vam da držite situaciju pod kontrolom. No, previše ljutnje može dovesti do toga da se s vremenom kontakti s prijateljima i poznanicima svedu na minimum.
5. Izaziva osjećaj krivnje
Ruminacija je navika da neprekidno iznova razmišljamo o greškama iz prošlosti. To je nezdravo ponašanje kojem obično pribjegavamo kad krivimo sebe za neki nesporazum. U ovom slučaju, prekomjerno razmišljanje o tome oprostiti li nekome ili ne, može dovesti do toga da previše razmišljamo o svojim bojaznima u vezi toga, a to povećava rizik za razvoj anksioznosti i depresije.
6. Smanjuje razinu samopouzdanja
Prisiljavanje samog sebe da oprostite i zaboravite može vas navesti da počnete preispitivati svoju sposobnost socijalizacije i komuniciranja s ljudima te postupno dovesti do smanjenja samopouzdanja. A popuštanje, naročito u slučaju kad nemate nikakvu krivnju, može dodatno srozati samopouzdanje.
