Redovito vježbanje, dovoljno voća i povrća u prehrani, nepušenje - posve je jasno zašto su ova ponašanja korisna za zdravlje srca i zašto se o njima često i mnogo govori. No, i neka druga ponašanja i navike utječu na stanje našeg najvažnijeg mišića, iako to djelovanje možda nije tako očito. Šest loših navika iznenađujuće bi moglo dovesti do problema sa srcem, upozorava dr. John Higgins, sportski kardiolog s Medicinskog fakulteta McGovern Sveučilišta Texas u Houstonu, ali i objašnjava što možemo učiniti kako bismo poduprli srčano zdravlje.
Često ste ljutiti
Svi se ponekad razjarimo kao bik na crvenu krpu, ali ako ste uvijek nabrušeni to će se s vremenom odraziti na vašem (srčanom) zdravlju. Kada ste ljutiti, vaš je živčani sustav prenapregnut, a tijelo otpušta hormone koji dovode do povišenih vrijednosti tlaka i ubrzanog rada srca, što stvara dodatni stres za kardiovaskularni sustav, kaže dr. Higgins. Nadalje, stresni hormoni poput kortizola mogu dovesti do zadržavanja tekućine (što potencijalno vodi prema višem krvnom tlaku i većoj opasnosti za moždani udar), podizanja razina šećera u krvi i smanjenja kvalitete sna, a sve je to loše za srce.
Ima toga još. Redoviti napadaji bijesa mogu oslabiti vaš imunosni sustav, što vas izlaže većem riziku od infekcija. Kronično ljutiti ljudi skloniji su patiti od anksioznosti i depresije, koje su također povezane s bolestima srca i kraćim životnim vijekom, upozorava dr. Higgins.
* Popravite to: Nemojte dopustiti da vas negativne emocije preuzmu. Naučite i usvojite neke metode smirivanja i upravljanja osjećajima na zdrav način. To mogu biti meditacija, duboko disanje, tjelovježba... U složenijim slučajevima potražite stručnu pomoć.
Previše vježbate
Vježbanje je u osnovi dobro za srce, ali ne i pretjerano vježbanje. Pretjerivanje s tjelesnim naprezanjima može voditi do hormonske neravnoteže, oslabljenog imuniteta, poremećaja metabolizma i stvaranja prevelikog stresa na kardiovaskularni sustav. A to je samo dio problema, kaže dr. Higgins.
Studija Klinike Mayo iz 2017. godine pokazala je kako vježbanje tri puta dulje od preporučenog – uobičajeno se preporučuje 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 minuta intenzivne tjelovježbe tjedno - podiže vjerojatnost za kalcifikaciju koronarne arterije.
* Popravite to: Pridržavajte se preporuka i priuštite si dovoljno vremena između vježbanja. Dobro pravilo za većinu odraslih osoba je 48-satni oporavak nakon napornog treninga.
Zanemarujete zubno meso
Ne čistite li redovito prostor među zubima, olakšavate pojavu upale i infekcije desni (gingivitis) koja je povezana s pojačanim stvaranjem aterosklerotskog plaka, tj. s otvrdnjavanjem arterija, upozorava dr. Higgins. Štoviše, čini se da osobe s ozbiljnim bolestima zubnog mesa imaju dvostruko veću vjerojatnost od razvoja visokog krvnog tlaka, a to znači i veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, kaže se u studiji objavljenoj u ožujku ove godine u publikaciji „Hypertension”.
Trebate još razloga za čišćenje zubiju koncem? Dr. Higgins navodi još tri: redovita upotreba zubnog konca poboljšava dah, pomaže u upravljanju dijabetesom te ublažava dišne bolesti.
* Popravite to: Brinite se za svoje zube i usta; svaku večer očistite zube zubnim koncem, četkajte ih dva puta dnevno i redovito posjećujte stomatologa kako biste provjerili stanje zubiju.
Predugo spavate
Dovoljan broj sati sna ključan je za dobro zdravlje, ali previše spavanja može biti štetno za srce.
- Ako predugo spavate, znači da vam ostaje manji broj sati za aktivnosti - jednostavna je logika dr. Higginsa. Manjak tjelesne aktivnosti može pridonijeti debljanju, povišenom krvnom tlaku i kolesterolu te razvoju dijabetesa tipa 2, a sve su to čimbenici koji povećavaju vjerojatnost za pojavu bolesti srca. Pretjerivanje sa spavanjem povezano je i s većim rizikom od smrti, barem prema sustavnom pregledu više studija objavljenom 2010. u publikaciji „Sleep”.
* Popravite to: Kvaliteta sna važnija je od trajanja, kaže dr. Higgins i dodaje da bi bilo idealno spavati između sedam do devet sati na noć. Ako se i nakon toga osjećate umorno mogući su razlog apneja u snu ili sindrom nemirnih nogu. Svakako se obratite liječniku kako biste otkrili uzrok umora.
Hrčete i nije vas briga
Hrkanje možete shvatiti samo kao neugodnu pojavu (posebno za osobu koja spava uz vas), ali ono može upozoravati i na nešto puno ozbiljnije (za vas). Može biti znak da patite od opstruktivne apneje u snu, upozorava dr. Higgins.
To je poremećaj koji uzrokuje nenormalno disanje tijekom spavanja, a ako se ne liječi može dovesti do mnogih zdravstvenih problema. S obzirom na to da utječe na opskrbu tijela kisikom, apneja u snu podiže rizik od razvoja kardiovaskularnih problema, kao što su visoki tlak, moždani i srčani udar te druge srčane bolesti.
Nedruštveni ste
Izoliranost i usamljenost mogu i doslovno utjecati na vaše srce.
- Ljudi sa slabim društvenim vezama skloniji su većoj pojavnosti tjeskobe i depresije, a to često vodi prema nezdravim ponašanjima kao što su pretjerano spavanje, pušenje, nezdrava prehrana i manjak tjelovježbe. A svi znamo da te navike oslabljuju zdravlje srca - kaže dr. Higgins. Prema podacima objavljenima u publikaciji „Heart” u travnju 2016. godine, osobe bez bliskih veza imaju značajno povećan rizik od koronarne bolesti srca i moždanog udara.
* Popravite to: Ostanite povezani s članovima obitelji i prijateljima. Pogled oči u oči, čak i putem Zooma, može učiniti čuda za podizanje raspoloženja, suočavanje s teškim vremenima i za zdravlje srca.