Švedski fizijatar Signe Brunnström razvio je sedam faza oporavka kod gotovo svih osoba nakon moždanog udara. Danas poznat kao Brunnströmov pristup, pokazuje kako se obnavlja motorika kod oboljelih od moždanog udara.
1. Oduzetost
Oboljeli sam ne može pokrenuti ni jedan mišić pogođene strane tijela. Prođe li puno vremena bez fizikalne terapije i vježbanja, mišići koji se ne koriste slabe i atrofiraju. Jednostavno, odmah je potrebno početi pomicati pogođene dijelove tijela kako bi se vratili u funkciju.
2. Spastičnost
Pojavljuje se spastičnost u oduzetoj strani tijela. Iako može biti jako neugodna, ipak je dobar znak. Prognoze su loše kad oduzeta strana ostane mlohava. Tijekom ove faze mogu se pojaviti i nevoljni pokreti (sinergistički) koji prate određeni pokret i znaju biti iritantni za bolesnike.
3. Vrhunac spastičnosti i boli
Spastičnost je najjača i bolna. Intenzivne vježbe trebaju se smanjiti, no nikako prekinuti. Provode se lagane vježbe, npr. dizanje ruke iznad glave.
4. Spastičnost se smanjuje
Tijekom četvrte faze spastičnost se polako smanjuje i počinjete kontrolirati sinergističke pokrete. Nastavljaju se vježbe jačanja mišića uz pomoć fizioterapeuta.
Ranije se smatralo da je ono što je jednom izgubljeno, izgubljeno zauvijek. Danas više nije tako.
5. Kontrola pokreta
Spastičnost se i dalje smanjuje, sinergistički pokreti se sve više kontroliraju, a izvodi se i nekoliko pokreta samostalno. Uvode se vježbe za povratak u aktivan i samostalan život kao što su primjerice uzimanje čaše, okretanje volana, brisanje stola...
6. Provode se intenzivne vježbe
Tijekom šeste faze sve se više pokreta može izvesti gotovo normalno.
7. Gotovo potpun oporavak
Moguće je kontrolirano pomicati noge, ruke, šake, stopala. Ovo je cilj. Terapiju je najbolje početi što prije kako bi se postigao potpun oporavak.
- Živčane stanice na području oko zahvaćenog dijela nisu umrle, nego su inaktivne zbog oštećenja. Tijekom prvih mjeseci nakon moždanog udara ti se neuroni polako ponovno aktiviraju, a koncentracija živčanih faktora rasta najveća je odmah nakon udara te zatim polagano opada i zato je važno da oporavak počne što prije. Međutim, kasniji je oporavak sporiji, ali je moguć. Opisani su slučajevi oporavka i 40 godina nakon moždanog udara - kaže neurologinja, akademkinja Vida Demarin.