Studije pokazuju da će muškarci vjerojatno imati teže simptome koronavirusne bolesti nego žene i da će vjerojatnije od nje umrijeti. Zašto? Razlog bi mogao biti taj što je pušača više među muškarcima nego među ženama, a virus SARS-CoV-2 zahvaća pluća. No, rezultati drugih istraživanja sugeriraju da je razlog to što su muškarci - osobito oni starije dobi - često u lošijem zdravstvenom stanju od svojih vršnjakinja.
Među njima je viša stopa pretilih, onih s visokim tlakom, dijabetesom ili tumorima, a sva ta stanja povećavaju ozbiljnost bolesti COVID-19. Zbog pandemije mnogi još više zapostavljaju zdravlje nego ranije, preskačući uobičajene preglede koje bi inače (vjerojatno) obavili. No, i kod kuće je moguće djelomično provjeriti zdravlje.
Mjerite krvni tlak
Svatko stariji od 40 godina trebao bi provjeriti krvni tlak barem svakih pet godina, kaže britanska liječnica Deborah Lee, jer visoki krvni tlak može voditi prema srčanom ili moždanom udaru. Vrijednosti tlaka možete pratiti na kućnom tlakomjeru, pa ako se pokaže da prelaze 140/90 mmHg obratite se svom liječniku.
Ublažite stres
Nije čudo da je kriza izazvana novim koronavirusom utjecala na psihičko zdravlje mnogih među nama. Pokušajte ublažiti svakodnevni stres pozitivnim koracima, kao što su vježbanje, meditiranje, joga. Ako ne uspijevate u tome sami, obratite se nekom od psiholoških telefona ili psiholoških web savjetnika ili svom liječniku. Podaci za Ujedinjeno Kraljevstvo govore da svaki osmi muškarac pati od neke vrste mentalnih problema, a među samoubojicama 76 posto su muškarci. Nitko ne treba trpjeti, jer pomoći ima.
Pratite stanje prostate
Prema dostupnim podacima, čak 80 posto muškaraca starijih od 70 godina ima povećanu prostatu, malu žlijezdu smještenu točno iznad mokraćnog mjehura. Ovo stanje nije opasno po život, ali može izazvati simptome slične onima raka prostate, stoga razgovarajte s liječnikom ako primijetite slab mlaz mokraće, učestalo mokrenje ili neodgodivu potrebu za mokrenjem, osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura, noćno mokrenje.
Zdravlju prostate, pa i njenom smanjivanju, može pomoći prehrana. Na jelovniku treba biti puno brokule, prokulica, kupusa i kelja, kao i namirnica bogatih cinkom, poput sjemenki bundeve i školjki.
Prestanite pušiti
Je li moguće da još pušite? Ako je tako, nemojte čekati „pravi” trenutak za prestanak, odbacite cigaretu odmah, to je najbolje što možete učiniti za zdravlje. Jedan od dva pušača umrijet će zbog uzroka direktno povezanog s pušenjem, ističe dr. Lee.
Erektilna disfunkcija
Erektilna disfunkcija pogađa svakog drugog muškarca u dobi iznad 50 godina, no mnogi među njima zbog srama ne idu liječniku. Ako u nekim slučajevima, primjerice kod masturbiranja, možete postići i održati erekciju, vjerojatno su u podlozi erektilne disfunkcije psihološki uzroci, kaže klinički psiholog Daniel Sher. No, detaljniji pregledi su nužni, jer uzrok mogu biti problemi s cirkulacijom.
Kakav vam je kolesterol
Visoke razine kolesterola u krvi jak su rizik za srčani i moždani udar. I ove bi vrijednosti trebalo provjeravati barem svakih pet godina, a ukupni bi kolesterol trebao biti ispod 5 mmol/L. Ako su vrijednosti više od toga, obratite pozornost na prehranu – jelovnik obogatite svježim voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, grahoricama, ribom, a slatko i masno svedite na minimum. Kod ozbiljnijih stanja potrebna je terapija statinima koje će vam propisati liječnik.
Zdravlje crijeva
Rak debelog crijeva jedan je od najčešćih oblika raka u razvijenim zemljama i učestalost mu raste. Smatra se da će u razvijenim zemljama od te bolesti oboljeti oko 4,6 posto muškaraca i 3,2 posto žena. U Aziji i Africi značajno je rjeđi što pokazuje da zapadnjački stil života, prehrana i okoliš imaju ulogu u njegovom nastanku.
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka kod muškaraca (nakon raka pluća) i kod žena (nakon raka dojke). Od svih slučajeva raka u našoj zemlji, ova bolest čini 15 do 16 posto slučajeva kod muškaraca i 13 do 14 posto kod žena.
Rizik od pojave raka crijeva znatno se povećava poslije 40. godine života, a 90 posto slučajeva otkrije se kod starijih od 50 godina. Svaka osoba iznad 50 godina ima pet posto rizika da će do 74. godine razviti rak debelog crijeva, odnosno 2,5 posto rizika da će od njega umrijeti.
Važno je zato odazvati se Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva čiji je cilj što ranije dijagnosticiranje, čime bi se značajno smanjila i smrtnost od te zloćudne bolesti. Program obuhvaća sve ljude u dobi od 50 do 74 godine. Nažalost, rak debelog crijeva u našoj se zemlji ne otkriva rano; kod samo 18 posto oboljelih otkriven je u početnoj fazi, kod 29 posto proširio se u limfne čvorove, kod 17 posto je metastazirao. Kod 36 posto slučajeva nije poznat stadij bolesti. Stanje može popraviti bolji odziv na Nacionalni program.