Šećer u krvi simptomi, nizak šećer u krvi
Želite li pobijediti stres, morate se odreći šećera
ŠEĆER daje energiju ako nam je trenutačno potrebna, a ako ne, suvišak šećera koji se ne deponira stvara masne naslage u našem organizmu na vrlo osjetljivim i opasnim mjestima.
Šećer je potrošač vitaminskih i mineralnih zaliha organizma.
Najviše se troše vitamini B skupine. Stoga kod velikog unosa šećera organizmu ostaje mala količina ovih vitamina na raspolaganju za ostale važne biokemijske i fiziološke procese. Prehrana bogata šećerom najčešće dovodi do kroničnog nedostatka vitamina tiamina, riboflavina, niacina i piridoksamina. Možemo ukratko reći da nedostatak jednog ili više vitamina iz ove skupine uvelike pojačava stres.
Drugi mehanizam putem kojeg šećer djeluje na pogoršanje stresa je utjecaj na koncentraciju glukoze u krvi. Izrazito slatka hrana, odnosno pretjerivanje s takvom hranom vrlo brzo dovodi do povećanja razine glukoze u krvi. To je signal za gušteraču da počne lučiti hormon inzulin u krv kako bi se uz njegovu pomoć glukoza što prije unijela u stanicu.
Posljedica toga je nagli pad koncentracije glukoze u krvi, što je prava mala katastrofa za organizam pod stresom. Simptomi niske razine šećera u krvi jesu umor, osjećaj gladi, glavobolja, loše raspoloženje, zamućeni vid, drhtanje, mučnina, potištenost i pojačano znojenje. Prepoznajete li u njima i tipične simptome negativnog stresa? Štoviše, česte promjene raspoloženja i inatljivo ponašanje pojedine hiperaktivne djece može se objasniti čestim oscilacijama razine glukoze u krvi, uzrokovanih upravo pretjerano slatkom hranom.
Od minerala koji se najčešće spominju u vezi stresa i šećera je krom. Nerafinirani ugljikohidrati i cjelovita zrna sadrže krom, mineral važan jer pomaže inzulinu u regulaciji razine glukoze u krvi. Prehrana siromašna kromom usko je povezana s pojavom dijabetesa. Prekomjerna potrošnja šećera dodatno povećava razinu glukoze u krvi, ali ne osigurava i dodatni unos kroma što organizmu predstavlja dodatni stres u nastojanju da održi ravnotežu u koncentraciji glukoze u krvi. Kroma ima u crvenom mesu, žumanjku jajeta, morskim plodovima, siru, integralnim žitaricama i melasi (koju sadrži smeđi šećer).
Smeđi šećer je po kemijskom sastavu isti kao i bijeli, stolni šećer. Prednost smeđeg šećera je u tome što ne izaziva dodatnu fermentaciju u crijevima. Poželjno je zato uvijek umjesto bijelog šećera koristiti smeđi ako ga već moramo upotrijebiti, primjerice za spremanje kolača.
Međutim, znanstvenici sve više upozoravaju da je konzumacija šećera povezana i s padom kvalitete života. Krajem prošle godine u časopisu Cell Metabolism objavljena je studija koju je provela Cynthia Kenyon na kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu. Ona je pokazala da se jednom pokusnom crvu duljina trajanja života smanjila 20 posto kad se taj organizam hranio glukozom.
Preostaje još dokazati da se slična zbivanja mogu očekivati i u miševa i ljudi. Dok čekamo rezultate takvih studija pripazimo ipak na količinu šećera kojom sladimo jutarnju kavu ili čaj. Manje je u ovom slučaju ipak više za naše zdravlje!