Glavni način kako prepoznajemo stres kod ljubimaca je promatranje njegovog ponašanja
 FOTOGRAFIJE: PHOTOATTRACTIVE GETTY IMAGES
Ana Dukić
Ana Dukić
Možete im pomoći

Savjetnica za ponašanje životinja otkrila nam je kako možemo pripremiti svoje kućne ljubimce na ponovni odlazak u ured

21. rujan 2021.
Povratak vlasnika/skrbnika na uobičajeno radno vrijeme bit će lakši za pse koji su i prije lockdowna ostajali sami kod kuće


Vrijeme koje će pojedinom ljubimcu trebati da se navikne da ostaje sam doma ovisit će o njegovoj osobnosti, o odnosu koji ima s vlasnikom/skrbnikom te o prethodnim iskustvima, objašnjava dr. sc. Irena Petak, stručnjakinja za ponašanje kućnih ljubimaca i vlasnica tvrtke Argos. Dr.sc. Petak nam je objasnila kako vlasnici mogu kućne ljubimce pripremiti na svoj povratak u ured nakon više od godinu dana rada od kuće. Ne brinite, možete im olakšati i učiniti ovu tranziciju lakom.

image
dr. sc. Irena Petak,
FOTOGRAFIJE: Boris Kovacev/Cropix


Kako možemo pripremiti svoje kućne ljubimce na naš ponovni odlazak u ured i dužu razdvojenost tijekom dana?

Dr.sc. Irena Petak: Rad od kuće na koji smo bili upućeni zbog postojeće epidemiološke situacije, za kućne ljubimce bio je vrijeme u kome su mogli dodatno uživati u našem društvu. Pseća povezanost s vlasnicima/skrbnicima je dobro poznata, no i drugi ljubimci poput papiga vole kada je „njihovo jato“ na okupu. Naglo odvajanje zbog povratka u ured može izazvati tjeskobu zbog odvajanja (separacijsku anksioznost) kod ljubimaca.

Povratak vlasnika/skrbnika na uobičajeno radno vrijeme bit će lakši za pse koji su i prije lockdowna ostajali sami kod kuće. Takvi psi, ako nemaju drugih problema u ponašanju, ponovno će se naviknuti da ostaju sami doma. Da bismo im olakšali prilagodbu, trebali bismo ih postepeno ostavljati same sve duže periode, počevši od par minuta, pa do uobičajenih 8-9 sati. Ako ovaj prijelaz bude nagli, to će im uzrokovati stres, pa će ovisiti o tome koliko je pas inače stabilan i siguran u svoj dobar odnos s vlasnikom/skrbnikom, za koliko će se vremena nakon stresa pas smiriti.

Za one kućne ljubimce koji su u novi dom stigli u vrijeme dok su vlasnici/skrbnici bili stalno kod kuće, ostavljanje će biti veliki problem. Štoviše, u međunarodnoj zajednici dobili su naziv „izolacijski psi“ (engl. lockdown dogs) jer su uglavnom slabo socijalizirani i često imaju druge probleme u ponašanju. Za takve pse potrebno je angažirati nekoga tko će ih obilaziti dok su vlasnici na poslu ili ih odvesti u pseći vrtić. Njihova prilagodba bit će dugotrajna, i vlasnici će trebati pomoć stručnjaka da pse nauče na novu svakodnevicu. Naravno, ako su vlasnici/skrbnici pripremali pse na samoću bez obzira na rad od kuće, i radili na rješavanju drugih problema u ponašanju, tada oni neće imati probleme.

Problem tjeskobe zbog odvajanja može se javiti i kod mačaka koje žive uvijek u kući, samo s jednom osobom. Ako vlasnici/skrbnici primijete da mačka obavlja nuždu izvan svog mačjeg zahoda, a da pri tome nema drugih promjena u kući (npr. da nisu promijenili vrstu pijeska u mačjem zahodi ili mjesto gdje stoji mački zahod), tada trebaju potražiti pomoć stručnjaka.


Koji trikove bismo mogli primijeniti kako se oni ne bi osjećali usamljeno?

Dr.sc. Irena Petak: Nažalost, kod pasa i mačaka koji nisu naučeni biti sami doma trikovi neće riješiti problem. Tjeskoba zbog odvajanja je duboki emocionalni problem, i ne može se riješiti brzo i lako.

Postoji niz savjeta kako se može malo olakšati ljubimcu, i za ljubimce koji nisu jako tjeskobni, ovakvi savjeti će pomoći. Na primjer, treba im ostaviti igračke. Osobito su dobre interaktivne igračke iz kojih mogu vaditi hranu, ako su prethodno naučeni da se njima služe. Naravno, to trebaju biti takve igračke koje ne mogu ozlijediti ljubimca, potrgati se ili da ih on može progutati. Ovo će koristiti psima, mačkama i papigama.

Također, možemo ostaviti uključen TV ili radio.

Prostor u kome životinja boravi može biti ugodniji ako je prisutan neki miris, kao npr. pseći feromoni za pse, mačji za mačke. Isto tako, blagi miris nekih biljaka kao što je prava lavanda može djelovati malo umirujuće. To također znači da neki drugi mirisi mogu biti neugodni za životinje, pa treba paziti kod odabira osvježivača prostora, sredstva za čišćenje i sl.

Kod izlaska iz kuće važno je ne opraštati se s ljubimcem kako on ne bi mislio da je to nešto tragično, a kod povratka poticati smireno ponašanje ljubimca, bez euforije.


Postoje li neke vježbe koje mogu pomoći u tome?

Dr.sc. Irena Petak: Prije svega, važno je da imamo dobar odnos s kućnim ljubimcem, a to znači da on nije nikada fizički kažnjavan. Psi koji su fizički kažnjavani skloni su tjeskobi jer osjećaju da ih njihov vlasnik ne voli pa im se scenarij u kome se vlasnik ne želi vratiti k njima doma čini vjerojatnim. S druge strane, trening temeljen na pozitivnom poticanju učvršćuje emocionalnu vezu psa i vlasnika, čini pse sretnima i tako umanjuje mogućnost razvoja problema tjeskobe zbog odvajanja.

Na temelju toga, može se pse vježbati da pomalo sve duže ostaju kod kuće sami. Počinje se s navikavanjem psa na one radnje koje se inače obavlja prije izlaska van. Uči se psa da niti jedna od tih radnji nije siguran pokazatelj da vlasnik/skrbnik stvarno odlazi. Na primjer, obuju se cipele kao da se odlazi, ali prilikom vježbanja nakon toga se skine cipele i ostane doma. Zatim se obuje cipele i izađe pred vrata, pa se vrati, itd. Svrha ovakvog vježbanja je da psa ili mačku ne preplavi tjeskoba čim vide da vlasnik oblači cipele, uzima torbu ili ključeve, i sl.

Osim toga, ako pas inače slijedi vlasnika po kući, može se povremeno zatvoriti vrata od prostorije u koju se ide, npr. kupaonice, toaleta ili sobe. Dakle, počinje se od toga da je pas par minuta sam pa se onda pomalo to vrijeme odvojenosti produžuje.

image
FOTOGRAFIJE: MANUEL TAUBER-ROMIERI GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO



Koliko kućnim ljubimcima treba vremena da se naviknu na ponovne odlaske vlasnika na posao?

Dr.sc. Irena Petak: Vrijeme koje će pojedinom ljubimcu trebati da se navikne da ostaje sam doma ovisit će o njegovoj osobnosti, o odnosu koji ima s vlasnikom/skrbnikom te o prethodnim iskustvima.

Prvo, to ovisi o tome koliko je pas inače stabilan, a to znači da li je inače vrlo emocionalan i ovisan o vlasniku/skrbniku, o njegovoj genetici i epigenetici (uvjeti iz kakvih je došao). Drugo, to ovisi općenito o emocionalnoj vezi psa i vlasnika pa će psima koji su kažnjavani za svoje ponašanje trebati više vremena, a onima koji su inače stabilni i veseli trebat će manje vremena.

Kod papiga više će problema imati one koje su ručno hranjene i vezane samo za jednu osobu.

Gruba procjena je da se problem u ponašanju rješava najmanje onoliko dugo koliko postoji, a to bi značilo da će se ovo rješavati mjesecima ili godinama.


Postoje li neki suplementi koji bi kućnim ljubimcima mogli pomoći u tome?

Dr.sc. Irena Petak: Prirodni pripravci imaju blag učinak i neće biti dostatni da riješe ovaj problem, ali mogu biti pomoćna sredstva.

Sigurni za upotrebu za sve pse i mačke su feromonski pripravci. Obećavajući učinak imaju i nutraceutici, odnosno tvari koje se inače nalaze u hrani, ali su kao koncentrati dostupni u nekim proizvodima.

Od biljnih pripravaka dobri su oni koji su već dugo na tržištu pa su poznate njihove dobre ili loše strane. Primjer takvog pripravka su Bachove kapi. Nažalost, vrlo često ljudi misle da „prirodno“ znači bezazleno, ali to nije tako. Dakle, ako se koriste neki biljni pripravci, dobro je kupiti ih u veterinarskim ljekarnama gdje se može dobiti savjet veterinara. Nije preporučljivo kupovati proizvode kojima još ne znamo puni spektar djelovanja kao što je CBD ulje.


Kako nam tehnologija može pomoći u odvojenosti? Možemo li nešto učiniti pomoću nje kako bismo olakšali kućnim ljubimcima?

Dr.sc. Irena Petak: Uvijek se preporučuje snimati kućne ljubimce kada su sami doma, a pogotovo kada se zna da bi mogli nastati neki problemi.

Postoje razni tipovi kamera, od onih koje samo snimaju, onih koje su dio uređaja putem kojih ljubimac može čuti i/ili vidjeti svog vlasnika/skrbnika, do onih koje izbacuju poslastice za ljubimca. Ovakve stvari neće riješiti problem za ljubimca, ali mu mogu privremeno biti zabavne.

Za vlasnike/skrbnike je dragocjeno kada vide što ljubimac radi dok je sam. To je put ka rješavanju problema.


Kako možemo uočiti da su kućni ljubimci pod stresom zbog našeg ponovnog izbivanja iz doma? Što tada učiniti?

Dr.sc. Irena Petak: Glavni način kako prepoznajemo stres kod ljubimaca je promatranje njegovog ponašanja. U najgorim slučajevima psi koji pate od tjeskobe zbog odvajanja laju, zavijaju, uništavaju stvari po kući, obavljaju nuždu od stresa i samo besciljno hodaju po prostoru. Papige se glasno glasaju i samoozljeđuju. Mačke mijauču na specifičan način i obavljaju nuždu po kući. Neki su toliko u stresu da ih hrana u zdjelici i igračke ne zanimaju.

Nažalost, dio ljubimaca ne pokazuje stres na ovako očit način. Više će to proživljavati u sebi. U znanstvenim istraživanjima su na pse koji su djelovali mirno stavili uređaj koji je mjeri kako im srce kuca kada vlasnik/skrbnik ode. Prema ubrzanom kucanju srca vidjelo se da je veći dio tih pasa ipak bio u stresu.

Upravo zbog toga što je kod tjeskobe zbog odvajanja glavni problem u psu (ili mački), u njegovim emocijama, psu se ne može pomoći ako ga se stavlja u boks. Boks (kao sigurno mjesto) može pomoći onim psima koji se boje nečega izvana, npr. glasnih zvukova. Pas koji pati od tjeskobe zbog odvajanja od vlasnika neće biti mirniji zato što je zatvoren u mali prostor, štoviše to može biti opasno ako pas pokuša pobjeći van jer se može ozlijediti.


Postoje li neke ekstremne situacije nedostajanja vlasnika kad bi kućnog ljubimca trebali odvesti veterinaru?

Dr.sc. Irena Petak: Neki kućni ljubimci pate od vrlo snažnog poremećaja tjeskobe i postoji mogućnost da se ozlijede, npr. kopaju po zidu, grizu električne žice, uzimaju u usta neke otrovne stvari, skaču po svemu. Tada je moguće otići kod doktora veterinarske medicine koji inače prati zdravlje tog ljubimca. Veterinar može propisati lijek protiv tjeskobe, onakav lijek koji neće stvarati probleme ako ljubimac ima drugih teškoća sa zdravljem. Vlasnik se mora obavezati da će ljubimca redovno dovoditi na kontrole kod veterinara.

Međutim, lijek neće izliječiti tjeskobu ljubimca, nego će samo prikriti simptome. Zbog toga će ljubimac trebati ili trajno dobivati lijekove, ili se postepeno učiti da ostaje sam doma, uz smanjivanje koncentracije lijeka koji dobiva. Kod trajne upotrebe lijeka otvara se mogućnost zloupotrebe jer se koriste lijekovi kao za ljude. Za kućne ljubimce mlađe od dvije godine ne preporučuje se davanje lijekova koji utječu na raspoloženje zato što se kod mladih životinja razvija živčani sustav i lijekovi bi mogli ostaviti trajne štete.

Teme
Linker
22. listopad 2021 14:17