PRIJELOM BEDRENE KOSTI

07. siječanj 2010.
Prijelomi bedrene kosti postali su danas toliko česti, osobito u starijim dobnim skupinama, da te osobe zauzimaju više od 25% kreveta u ortopedskim bolnicama.

Prijelomi bedrene kosti postali su danas toliko česti, osobito u starijim dobnim skupinama, da te osobe zauzimaju više od 25% kreveta u ortopedskim bolnicama. Smrtnost je vrlo visoka kod prijeloma bedrene kosti, a samo manje od polovice povrijeđenih osoba nakon operacije postaje ponovno pokretno.

Rizik za nastanak prijeloma ručnog zgloba za žene u dobi od 70 godina iznosi oko 20%. Istraživanja su također pokazala da žene te dobi u oko 25% slučajeva imaju najmanje jedan prijelom kralješka, a sve bi žene u dobi od 80 godina, prema predviđanjima, mogle imati prijelom kralješka.

U muškaraca je učestalost takvih prijeloma značajno manja. Prijelomi kostiju u starijoj životnoj dobi, osim što predstavljaju rizik za preživljavanje zbog komplikacija, dovode do znatnog materijalnog troška.

Prijelom vrata bedrene kosti jedno je od najznačajnijih poglavlja suvremene traumatologije donjih ekstremiteta karakteristično za stariju dob.

Proksimalni kraj bedrene kosti sastoji se od :

- glave- vrata - velikog i malog trohantera

EPIDEMIJOLOGIJA PRIJELOMA KUKA

Učestalost prijeloma kuka u cjelokupnoj traumatologiji iznosi 10% svih prijeloma Žene češće podliježu prijelomu nego muškarci (80 : 20%). Najčešće se radi o tzv. maloj traumi. Prijelomi se javljaju i obostrano (drugi kuk fraktuiran je unutar prve godine nakon prvog). U Hrvatskoj se godišnje zabilježi oko 6 000 prijeloma.

PATOLOŠKI PRIJELOMI PROKSIMALNOG KRAJA BEDRENE KOSTI

Proksimalni kraj bedrene kosti relativno je česta lokalizacija metastatskog ili primarnog koštanog tumora, time i patološkog prijeloma. Od primarnih malignih koštanih tumora najčešći su hondrosarkomi ili osteosarkomi, zatim mjelomi te semimaligni osteoklastom. Od metastatskih najčešće se metastazira karcinom bronha, zatim dojke, štitnjače i prostate.

LIJEČENJE

Konzervativno. Operativno:- izvođenje osteosinteze - ugradnja endoproteze

METODE PROFILAKSE

Posebnu pažnju treba posvetiti tromboprofilaksi, dakle prevenciji tromboze dubokih vene i plućne tromboembolije. Danas se metode tromboprofilakse provode rutinski:

- medikamentno- fizikalnom terapijom Jedna od najbitnijih mjera prevencije tromboembolije je rana mobilizacija.

REHABILITACIJA OPERIRANOG BOLESNIKA

Rehabilitacija bolesnika, kao i pogođenog ekstremiteta započinje zapravo od samog dolaska u bolnicu. Samo adekvatna i pravodobna rehabilitacija dovest će do potpunog uspjeha operacije. Priprema bolesnika sa stajališta fizikalne medicine vrlo je kompleksna, raznolika i veoma važna za konačan uspjeh liječenja

POSTOPERATIVNA REHABILITACIJA NAKON ARTROPLASTIKE

Ispravna je samo ona koja se provodi u suradnji operatera i fizijatra. Jedan od bitnih faktora uspješne rehabilitacije je ispravan položaj ekstremiteta, što ovisi o operativnom pristupu,a danas u praksi imamo dva: prednji po Smith-Patersenu i stražnji po Mooreu Sveukupno trajanje rane postoperativne fizikalne terapije u bolnici je 3-4 tjedna Nakon toga bolesnik se upućuje u centar.

POSTOPERATIVNA REHABILITACIJA NAKON OSTEOSINTEZE

Ne razlikuje se bitno od terapije nakon artroplastike. Ovdje su dopuštene već u početku i vježbe abdukcije i addukcije. Do potpunog opterećenja ekstremiteta prođe i do više mjeseci. Cilj postoperativne rehabilitacije je svladavanje osnovnih životnih funkcija i nužno kretanje bolesnika, uz pomoć jedne štake ili štapa.

Linker
25. prosinac 2020 15:06