SHUTTERSTOCK
Nina Čiča
Nina Čiča
studija

Prestanite odmah! Jedna odvratna navika povezana je s većim rizikom za demenciju

15. studeni 2022.
Znanstvenici su bili iznenađeni brzinom kojom je ova bakterija dospjela do središnjeg živčanog sustava miša, odnosno do infekcije je došlo u roku od 24 do 72 sata

Novo istraživanje otkrilo je povezanost između navike kopanja nosa i povećanog rizika za razvoj demencije. U slučaju kad se kopanjem nosa oštećuje unutrašnje tkivo u nosu, neki opasni sojevi bakterija imaju čist put do mozga, koji na njihovo prisustvo reagira na način koji je vrlo sličan simptomima Alzheimerove bolesti.

Postoji tu još dosta nedorečenosti, među kojima je i činjenica da se takav zaključak temelji samo na ispitivanjima provedenim na miševima, a ne na ljudima, no ovo otkriće definitivno je vrijedno daljnjeg istraživanja. Ako ništa drugo, moglo bi povećati naše razumijevanje toga kako uopće dolazi do razvoja Alzheimerove bolesti, što je još uvijek dobrim dijelom misterij za znanstvenike.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Griffith u Australiji proveo je ispitivanja s bakterijom Chlamydia pneumoniae, koja može zaraziti ljude i izazvati upalu pluća. Ta je ista bakterija otkrivena u većini mozgova ljudi koji su bili oboljeli od demencije. Dokazano je da kod miševa ta bakterija može putovati duž olfaktornog živca (koji povezuje nosnu šupljinu i mozak). Štoviše, kad je postojalo oštećenje nosnog epitela (tanko tkivo kojim je obložena nosna šupljina) infekcija tog živca bila je još gora. To je dovelo do toga da se u mozgu miševa taloži više beta-amiloid proteina - proteina koji se luči kao reakcija na infekcije. Naslage tog proteina pronađene su u značajnim koncentracijama i kod osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti.

- Mi smo prvi koji smo dokazali da Chlamydia pneumoniae može putovati direktno iz nosa u mozak, gdje onda može dovesti do nastanka patologija koje su vrlo nalik Alzheimerovoj bolesti - kažu autori studije dodajući da su otkrili da se to događa kod miševa, ali da postoji mogućnost da se isto događa i kod ljudi.

Znanstvenici su bili iznenađeni brzinom kojom je ova bakterija dospjela do središnjeg živčanog sustava miša, odnosno do infekcije je došlo u roku od 24 do 72 sata. Pretpostavlja se da bakterije i virusi nos doživljavaju kao prečicu do mozga. Iako nije sigurno hoće li se isto ponoviti i kod ljudi, kao ni to jesu li naslage beta-amiloid proteina uzrok Alzheimerove bolesti, izuzetno je važno nastaviti pratiti ovaj trag u pokušajima da se bolje razumije ova česta neurodegenerativna bolest.


Vrlo česta navika

- Trebali bismo isto ispitivanje provesti i na ljudima kako bismo potvrdili funkcionira li taj put bakterija na isti način kao kod miševa. Ono što znamo jest da iste te bakterije jesu prisutne u ljudima, ali još nije otkriveno kako su tu dospjele - kažu autori istraživanja.

Nije zgorega podsjetiti ni da kopanje nosa nije baš rijetka navika. Naprotiv, procjenjuje se da čak 9 od 10 osoba to čini, a istraživanja poput ovoga možda bi nas mogla odvratiti od te navike i natjerati da dva puta razmislimo prije nego što sljedeći put gurnemo prst u nos. Buduća istraživanja tog procesa su u planu, a do tada autori ove studije poručuju da kopanje nosa i čupkanje dlačica iz nosa nisu dobra ideja jer mogu izazvati oštećenja tkiva u nosu koje ima zaštitnu ulogu.

Pitanje na koje autori ove studije žele pronaći odgovor jest jesu li ili nisu povećane naslage beta-amiloid proteina prirodan i zdrav imunološki odgovor koji se može ispraviti kad se tijelo obrani od infekcije. Alzheimerova bolest je nevjerojatno složena bolest i svako istraživanje je bitno jer može predstavljati mali korak naprijed na putu do otkrivanja načina kako da se bolest zaustavi.

- Kad jednom prijeđete 65. godina, vaši rizični faktori rastu naglo, no dob nije jedini rizičan faktor. I izloženost okolišnim uvjetima ima važnu ulogu, a mi smatramo i da su virusi i bakterije također ključni u razvoju ove bolesti - smatraju autori studije objavljene u časopisu Scientific Reports.

Teme
Linker
24. siječanj 2023 12:30